Mnogi ljudi danas oboljevaju od kardiovaskularnih bolesti jer se ne trude da žive malo zdravije. Svi se manje krećemo, lošije jedemo, stalno smo pod stresom i u ovim kriznim vremenima nije ni čudo što se stvari tako odvijaju. Danas vam otkrivamo kako srčani bolesnici mogu da bolje i duže požive ako se riješe jedne jako gadne navike.
- Kardiološki problemi predstavljaju jedan od najvećih strahova savremenog čovjeka, ne samo zbog njihove ozbiljnosti, već i zbog činjenice da se često razvijaju tiho, bez upozoravajućih znakova, sve dok nije kasno.
Među najopasnijim stanjima je visoki krvni pritisak – hipertenzija – koja se često naziva „tihi ubica“ jer može godinama ostati neotkrivena, a ipak predstavljati ozbiljan rizik za srce, mozak i krvne sudove. Mnogi ljudi nisu ni svjesni da ga imaju, što dodatno povećava opasnost.
Hipertenzija je vodeći uzrok srčanih bolesti, moždanih udara i zatajenja srca, a često se javlja u doba kada osoba još uvijek osjeća da je zdrava. „Hipertenzija ima jasnu povezanost s moždanim i srčanim udarima, kao i s kroničnim zatajenjem srca“, kaže dr. Bradley Serwer, iskusni kardiolog. Do vijest je, međutim, da se ovo stanje može uspješno kontrolisati ukoliko se pravovremeno prepozna i pravilno tretira.
Jedna od najčešćih, a pritom najviše zanemarivanih loših navika koja doprinosi hipertenziji jeste prekomjeran unos soli. Natrij se ne nalazi samo u soli koju stavljamo na sto – on je skriven u konzerviranoj i prerađenoj hrani, u pecivu, slatkim poslasticama, suhom mesu, čipsu i skoro svakom obroku iz restorana.
- „Kad tijelo primi više soli nego što može iskoristiti, zadržava višak tečnosti. Ta dodatna količina vode povećava pritisak unutar krvnih sudova“, objašnjava dr. Cheng-Han Chen. Ovaj proces se ne dešava odjednom, ali godinama opterećuje srce i oštećuje krvne sudove.
Pogrešno je vjerovati da je dovoljno prestati soliti hranu za stolom. Sol se koristi kao konzervans i pojačivač okusa, pa je prisutna u gotovo svim industrijski proizvedenim proizvodima. Zato je ključno naučiti čitati etikete i paziti na količinu natrija po porciji. „Mnogi ljudi čak ni ne znaju koliko natrija dnevno unose“, dodaje dr. Randy Gould, specijalist za kardiologiju.
Rješenje je u povratku prirodnijem načinu ishrane – kuhanju kod kuće s dobrim, svježim sastojcima. Tada imate punu kontrolu nad time što unosite u tijelo. Umjesto soli, preporučuje se korištenje prirodnih začina poput kurkume, kumina, peršuna, bosiljka i timijana, koji ne samo da dodaju okus, već i imaju dodatne zdravstvene prednosti.
Osim kontrole natrija, ključne su i druge svakodnevne navike: redovna fizička aktivnost (čak i 30 minuta brzog hodanja dnevno), kvalitetan san, upravljanje stresom i prestanak pušenja. „Loš san direktno utiče na porast krvnog pritiska. Tijelo koje nedostaje sna stalno je u stanju stresa, što dodatno opterećuje srce“, kaže dr. Gould.
Na kraju, hipertenzija zahtijeva stručni medicinski nadzor. Bez obzira na to koliko se trudimo mijenjati način života, važno je redovno mjeriti krvni pritisak, uzimati propisane lijekove i održavati kontakt s liječnikom. Simptomi često izostaju, što ljudima stvara lažni osjećaj sigurnosti, ali upravo zato redovni pregledi i analize mogu spriječiti ozbiljne posljedice. Znanje i prevencija su najmoćnija oružja protiv „tihe bombe“ koju nosimo unutar sebe.
