Stres je nepoželjan u životu jer donosi mnoge probleme u našem tijelu. U ovom vam članku otkrivamo koji vitamin vam možda fali ako vas malo više boli glava tokom stresnih perioda.
Savremeni život pun je izazova – većina ljudi teško izdržava kraj s krajem, a osećaj da se ekonomija približava recesiji dodatno povećava nivo stresa. U takvim okolnostima, sve više nas traži načine da se opustimo – bilo kroz jogu, meditaciju, digitalnu detoksikaciju ili vikend izlete.
Međutim, dok se fokusiramo na vanjske metode opuštanja, često zanemarujemo jedan ključni unutrašnji faktor koji direktno utječe na našu sposobnost da nosimo sa stresom – a to je ishrana i njen uticaj na mozak. Jedan od najvažnijih, ali često zanemarenih nutrijenata u tom kontekstu jeste vitamin B1, odnosno tiamin.
- Tiamin je dio B-kompleksa vitamina, koji su poznati po svojoj ulozi u funkcionisanju nervnog sistema. Međutim, upravo tiamin ima posebnu ulogu u održavanju mentalne stabilnosti, koncentracije i emocionalne ravnoteže.
Dok se tijelo bori sa stresom, potrošnja energije i hranljivih materija naglo raste, a posebno se povećava potreba za vitaminom B1. Ako prehrana ne nadoknadi taj gubitak, brzo nastaje deficit koji se manifestuje kao hronični umor, razdražljivost, teškoće u koncentraciji, promjene raspoloženja i osjećaj mentalne magle.
Mozak često ne šalje jasne signale kada mu nedostaje tiamina – umjesto toga, simptomi izgledaju kao posljedica svakodnevnog umora: nesanicа, osjećaj da ništa ne možete obaviti, slabljenje mišića, nemirne misli koje ne mogu da se usredsrede. Ovi znakovi se postepeno pojačavaju, posebno ako životni stil uključuje prekomjerni stres i nezdravu ishranu.
Upravo kombinacija stresa i loše prehrane stvara začarani krug: stres povećava potrebu za tiaminom, a loša ishrana – bogata rafinisanim ugljenim hidratima, šećerom, gaziranim pićima i alkoholom – dodatno smanjuje njegovu apsorpciju. Rezultat je smanjena otpornost na stres, što dovodi do još većeg mentalnog i fizičkog iscrpljenja.
Tiamin je ključan za pretvaranje glukoze u energiju, a budući da mozak koristi glukozu kao primarni izvor goriva, njegov nedostatak direktno utječe na kognitivne funkcije. Osim toga, tiamin sudjeluje u proizvodnji neurotransmitera poput acetilkolina, koji je važan za pamćenje, fokus i stabilnost raspoloženja. Kada ga nema dovoljno, komunikacija između neuronskih ćelija oslabljuje, što rezultira osjećajem mentalne zbrke i emocionalne nestabilnosti.
Srećom, tiamin se lako može unijeti kroz raznovrsnu ishranu. Dobri izvori uključuju cjelovite žitarice (kao što su zob, smeđa riža i ječam), mahunarke (grah, leća, slanutak), sjemenke i orašasti plodovi (bademi, suncokretovo sjeme, orasi), jaja, svinjetinu i pivski kvasac.
Ljudi čija ishrana prevladava od prerađenih namirnica i rafinisanih ugljenih hidrata su posebno izloženi riziku od deficita, čak i ako unos kalorija bude zadovoljen. U periodima povećanog stresa, trudnoće, dojenja, intenzivnog mentalnog rada ili kod starijih osoba, često je potrebno i dopunjavanje vitaminom B1, najčešće u obliku hidroklorida ili benfotiamina – pri čemu je benfotiamin bolje apsorbiran.
Preporučena dnevna doza za odrasle iznosi oko 1,1 do 1,5 miligrama, ali u teškim situacijama može biti potrebno više, uz stručni nadzor. Najbolji efekat postiže se kada se tiamin uzima u kombinaciji s drugim vitaminima B grupe – posebno B6, B9 (folna kiselina) i B12 – jer svi zajedno podržavaju proizvodnju energije, funkciju mozga i emocionalno zdravlje. Zato su kompleksi vitamina B često preporučeni ljudima koji su izloženi dugotrajnom stresu ili intenzivnom mentalnom opterećenju.
