Jesen je vrijeme kada vladaju virusi a mnogo pacijenata se javlja u domove zdravlja zbog određenih simptoma. Pored uobičajene prehlade i gripe tu su i novi sojevi kovida.
Stručnjaci su upozorili na nekoliko novih varijanti covida koje su se pojavile posljednjih mjeseci. Ove varijante šire se brže od ranijih varijanti i imaju anomalnu simptomatologiju kod mnogih pojedinaca. Unatoč tome što je većina slučajeva manje teška nego u prvoj godini pandemije, zbog mutacija virusa, ključno je biti u stanju prepoznati rane simptome infekcije.
Najnovije informacije Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) sugeriraju da novi sojevi imaju veću sklonost izbjegavanju imuniteta koji je izveden iz cjepiva ili prethodne infekcije. To implicira da čak i oni koji su se već oporavili od COVID-19 mogu ponovno oboljeti, s malo drugačijim skupom simptoma. Unatoč nižoj učestalosti hospitalizacija, broj prijavljenih dugotrajnih simptoma, poznatih kao “dugi covid”, i dalje se povećao.
Najčešći simptomi novih sojeva više nisu povezani s klasičnim simptomima bolesti. Umjesto gubitka mirisa i okusa, što je prije bio vrlo specifičan pokazatelj infekcije, sada su češći simptomi koji nalikuju običnoj prehladi ili gripi. Liječnici su primijetili da mnogi pacijenti ne uzimaju odmah u obzir Covid zbog blažih simptoma i složenijeg napredovanja.
- Najčešći simptomi novih sojeva su: Bolno grlo i promuklost – virus sada češće zahvaća gornje dišne putove, zbog čega se infekcija često manifestira kao bolno grlo. Začepljen nos i curenje iz nosa – mnogi pacijenti pripisuju simptome alergijama. Umor i slabost – i dalje su jedan od najčešćih simptoma, koji može trajati nekoliko dana nakon što su ostali simptomi nestali.
Blaga vrućica i zimica – obično ih slijede jače vrućica i zimica. Kašalj, koji je obično suh ili nadražujući, iako nije uvijek prisutan, u nekim slučajevima traje dulje od dva tjedna. Glavobolja i bol u mišićima, posebno kod mlađih osoba koje su prije bile zdrave. Značajno je da novi sojevi rijetko dovode do ozbiljnih respiratornih problema poput upale pluća, što se pripisuje kombinaciji široko rasprostranjenog cijepljenja, prethodnih infekcija i prirodne evolucije virusa prema manje teškim oblicima.
Međutim, to ne znači da je rizik potpuno iskorijenjen. Starije osobe, kronično bolesne i imunokompromitirane osobe i dalje su najosjetljivije na teže oblike bolesti. Liječnici upozoravaju da Covid sada često zamjenjuju druge sezonske bolesti dišnog sustava. Kao rezultat toga, mnogi studenti kasne na testiranje, što povećava vjerojatnost širenja virusa u obitelji i na poslu. Predlaže se da se svatko sa simptomima poput kašlja, vrućice ili iznenadnog umora testira i izbjegava kontakt s drugima dok ne bude siguran da nije zarazan.
Stručnjaci nas također savjetuju o važnosti preventivnih mjera – redovitom pranju ruku, klimatizaciji, izbjegavanju gužvi i nošenju maske u zatvorenim prostorima s puno ljudi. Unatoč umoru javnosti od svih mjera i ograničenja, virus i dalje pokazuje da nije potpuno iskorijenjen i da se lako prilagođava novim uvjetima. Nova generacija cjepiva prilagođena najnovijim sojevima virusa već se koristi u više zemalja. Ne sprječavaju u potpunosti infekciju, ali značajno smanjuju vjerojatnost težeg oblika bolesti i dugoročnih posljedica.
Stručnjaci predlažu veću dozu cjepiva, posebno za osobe starije od 60 godina, kao i za osobe s niskim imunitetom. Zaključak je jednostavan: Covid nije bolest koja izaziva strah kako se prije mislilo, ali ipak je potrebno biti oprezan.
Novi sojevi pokazuju da se virus razvija, mijenja svoje simptome i zaobilazi imunitet. Upravo je to razlog zašto su održavanje osobnog zdravlja, brzo reagiranje i odgovorno ponašanje najučinkovitiji načini zaštite pojedinca i zajednice u cjelini.
