Jedna od popularnijih i gledanijih serija u Srbiji je bila Grijeh njene majke u kojoj je jednu od glavnih uloga imala glumica Ivana Jovanović koja je tada u privatnom životu doživjela veliku traumu.
Pecizan podsjetnik na traumu koje je proživjela glumica Ivana Jovanović. Glumica koji je publiku osvojio ulogom u hvaljenoj seriji “Grijeh njene majke” doživio je traumatičan porod. Uvjerena je da je trebalo pristupiti carskom rezu, a da to nije učinila bila je greška. Ivana je objasnila da je Viktor, njezina velika beba od 4,5 kilograma, rođena tijekom nje u epiduralnoj anesteziji, zbog čega nije bila svjesna kontrakcija ili drugih osjeta u donjem dijelu tijela. Međutim, kasnije je prepoznala da je doktor upotrijebio previše sile na njezin trbuh tijekom poroda, što je dovelo do slučajnog loma tri kralješka. Nakon što je anestezija popustila, Ivana je prepoznala ozljedu.
Iskusivši nesnošljivu bol, glumac je rekao da bi mu upravo taj događaj mogao biti poticaj da odustane od rođenja djeteta. Zbog toga je odlučila da se iz Srbije preseli u Ameriku. Cenim grad Beograd, ali moja želja za istraživanjem različitih kultura uvek gori. U početku sam u Los Angeles došao kao turist, ali ubrzo sam saznao da grad ima prekrasan prirodni krajolik, prekrasan ocean i pojedince koji su slavili slobodu i radost bez osuđivanja, a sve je to pridonijelo potpunijem okruženju za mog sina Viktora.
Izvorno je živjela u Los Angelesu, bez problema se bavila višestrukim zanimanjima. Rad kao voditelj događaja u restoranu, podučavanje joge i pisanje kolumne za časopis bili su dio njezinih raznolikih interesa.Nakon što je provela vrijeme u Los Angelesu, preselila se u Idaho, iskoristivši prekrasne prirodne krajolike. Zadovoljna i bez žaljenja potvrđuje svoju predanost odabranoj karijeri u svijetu zabave.
Bonus tekst:
Danas je čokolada uobičajena u svakodnevnom životu ljudi i jedna je od najomiljenijih slastica na Zemlji. Međutim, njezin razvoj nije bio posve ugodan. Priča o podrijetlu čokolade smještena je tisućama godina unatrag u središte drevnih kultura u Srednjoj Americi, gdje je imala drugačiju funkciju od one koju ima danas.
- Prvi koji su značajnije koristili kakaovce bile su Maje, a nakon njih Asteci, koji su od njegovih zrna napravili napitak “-xocolatl”, koji je gorka, pjenasta tvar bez šećera, miješa se s vodom, začinima i ljutom papričicom. Ovo piće nije bilo samo jednostavna poslastica, već slavlje u posudi. Smatralo se da povećava moć, snagu, pa čak i božanska svojstva. Vladari poput Moctezume upijali bi ga svaki dan, vjerovali su da će to povećati njihovu snagu i fokus. Međutim, kakao nije bio cijenjen samo zbog svog okusa. Sjemenke kakaovca korištene su kao oblik valute.
Povijesni izvještaji govore da je za kupnju pileta bilo potrebno 10 zrna graha, a za kvalitetnu tkaninu 100 zrna. U ovoj kulturi kakao nije bio samo hrana, već i sredstvo plaćanja, simbol ponosa i duhovni entitet. Kada su španjolski kolonisti stigli u Novi svijet u 16. stoljeću, nisu primijetili ovo izvanredno piće. Hernán Cortés i njegova ekipa prepoznali su važnost dokumenta pa su ga odlučili pokazati europskom sudu. Međutim, gorak okus nije se svidio Španjolcima. Počeli su ga mijenjati – izbacili su ljute sastojke i dodali mu šećer i cimet, stvarajući blaži i ugodniji napitak koji je brzo postao naklonjen aristokraciji. Europa je prvi put kušala čokoladu oko 1500. godine, samo u tekućem obliku. Predstavljao je luksuz i obično je bio rezerviran za najbogatije pojedince.
Međutim, svaki aspekt industrijske revolucije ovisi o napredovanju procesa industrijalizacije. Tijekom 19. stoljeća čokolada je doživjela novu eru. Švicarska postaje prva koja je uvela inovacije u poboljšanje proizvodnje. Godine 1828. napredak u procesu ekstrakcije kakao maslaca omogućio je povećanu proizvodnju. Značajna prekretnica dogodila se 1875. godine kada su Daniel Peter i Henri Nestlé surađivali na stvaranju prve mliječne čokolade, u koju je uključeno i korištenje mlijeka u prahu.
Ova inovacija promijenila je okus, teksturu i oblik čokolade, koja sada ima oblik čvrstog deserta. Krajem 19. i početkom 20. stoljeća istaknuti proizvođači poput Cadburyja, Hersheya i Marsa preuzeli su čokoladu kao globalnu industriju. Preko njih je slatka poslastica koja je prije bila rezervirana za elitu postala dostupna svima – u više oblika: pločice, pereci, kreme, pića.
