Ljudski vijek se produžava iz decenije u deceniju a istraživači pokušavaju da otkriju koji faktori na to utiču. Pored načina prrehane i fizičke aktivnosti postoje još neke stvari koje utiču na to.
Dug, sretan život jedan je od najvećih ciljeva čovječanstva. Znanstvenici i liječnici desetljećima su svoja istraživanja posvetili proučavanju utjecaja genetike, prehrane i načina života na dugovječnost. Međutim, jedan kontroverzni aspekt genetike, osobnost, posljednjih godina privlači sve više pažnje. Stručnjaci za dugovječnost tvrde da specifične karakterne osobine mogu značajno utjecati na zdravlje starijih osoba, ne samo fizičko, već i mentalno. Istraživanje provedeno na sveučilištima u Italiji, Japanu i SAD-u pokazalo je da zemlje s velikim brojem stogodišnjaka imaju sličan sastav ličnosti.
- Ove osobine nisu nasljedne, ali se mogu kultivirati tijekom života kroz navike, okolinu i proces razmišljanja. Jedna od najvažnijih osobina je otpornost na stres. Oni koji dugo žive uglavnom ne dopuštaju da ih svakodnevne brige previše obuzmu. Imaju sposobnost nositi se sa situacijama koje ne mogu promijeniti i svoju energiju posvećuju onome što mogu kontrolirati. Stručnjaci tvrde da kronični stres potiče starenje stanica, a opuštanje i smirenost pozitivno djeluju na srce, snižavaju krvni tlak i jačaju imunološki sustav. Još jedan važan atribut je pozitivan pogled na svijet.
Oni koji vjeruju da će sve u konačnici biti uspješno unatoč okolnostima, imaju zdraviji stil života, više društvenih interakcija i manju sklonost depresiji. Znanstvena istraživanja pokazuju da optimisti imaju 15% duži životni vijek od pesimista. Osim toga, pozitivno razmišljanje ima učinak na hormone sreće poput serotonina i dopamina, ti hormoni štite mozak i usporavaju proces starenja. Treća karakterna osobina koja se često povezuje s dugovječnošću je znatiželja. Oni koji su voljni stjecati nova iskustva, željni učenja, istraživanja i mijenjanja svoje rutine, imaju mentalnu agilnost zadržanu tijekom kasnijih godina.
Psiholozi priznaju da je manje vjerojatno da će znatiželjni pojedinci upasti u ustaljeni obrazac, umjesto toga će se kretati, družiti se i koristiti svoj mozak kako bi održali svoju vitalnost. Dodatno, stručnjaci zagovaraju nužnost discipline i osobne odgovornosti. Oni koji su organizirani imaju točno određene ciljeve i redovito vode brigu o svom zdravlju, uključujući prehranu i spavanje. To obično dovodi do duljeg životnog vijeka. Ove osobe manje su sklone razvijanju štetnih navika kao što su pušenje, previše jela ili previše stresa, jer razumiju dugoročne učinke svojih postupaka. Zanimljivo je da ljudi koji dugo žive imaju tendenciju biti društveni i suosjećajni.
Oni imaju snažnu vezu sa svojom obitelji, prijateljima i susjedima, budući da je veza s ljubavlju i osjećajem povezanosti povezana sa smanjenjem rizika od demencije, depresije i kardiovaskularnih bolesti. Oni koji se osjećaju cijenjenima i korisnima u svojim zajednicama imaju tendenciju da imaju jači imunološki sustav i imaju stabilnije emocionalno stanje. Još jedna značajna osobina je sposobnost moderiranja, čak iu pozitivnim situacijama. Dugovječni pojedinci to rijetko pokušavaju. Prepoznaju kada treba stati, bilo da je u pitanju hrana, alkohol, posao ili tjelesna aktivnost.
Imaju razvijen osjećaj za mjeru, koji sprječava iscrpljenost organizma i umjesto toga skladišti energiju za duži životni period. U konačnici, stručnjaci tvrde da se sve ove osobine mogu naučiti i vježbati. Nitko nije rođen sa savršeno ujednačenim karakterom, ali svakodnevnim odlukama, navikama i malim promjenama u ponašanju moguće je njegovati osobnost koja potiče zdravlje i dug život.
Tajna dugog života nije samo genetska, prehrambena ili fizička. To je također uključeno u način na koji razmišljamo, osjećamo i reagiramo na svijet oko nas. Biti staložen, pozitivan, znatiželjan i okružen ljudima koje cijenimo – to su, prema znanstvenicima, istinske karakteristike koje obogaćuju život i čine ga ljepšim u svakom pogledu.
