Na većini televizija u njihovim programima postoje emisije koje su posvećene zdravlju i u kojima gostuju poznati medicinski stručnjaci koji daju savjete gledaocima i svaki put otkriju nešto interesantno.
Dok se tjelesna aktivnost općenito smatra temeljnom sastavnicom zdravog načina života, stručnjaci sve više zagovaraju nužnost reguliranja i prilagodbe tjelovježbe specifičnim sposobnostima pojedinca. Iako kretanje ima višestruku korist za tijelo i um, nije svaka vrsta ili obujam aktivnosti koristan za svakoga, posebno kada se uzme u obzir dob, zdravlje i trenutna razina kondicije pojedinca. Naizgled u suprotnosti jedno s drugim, općenito preporučena praksa vježbanja – fizikalna terapija – može postati ozbiljan problem ako se primjenjuje bez nadzora i bez odgovarajućih mjera opreza.
- Jedan od najistaknutijih liječnika u tom kontekstu je dr. Petar Otašević, inače kardiolog i specijalist interne medicine, koji upozorava na opasnosti loših navika i važnost pridržavanja osnovnih pravila opreza. Prvi i temeljni prijedlog je: prije početka bilo kakve intenzivne tjelesne aktivnosti, posebno za osobe srednje i starije dobi, važno je izvršiti temeljitu procjenu zdravlja. Ta bi kritika trebala imati sljedeće komponente: Mjerenje krvnog tlaka Laboratorijske analize (npr. šećer u krvi, kolesterol) EKG – elektrokardiogram, koji vizualizira električnu aktivnost srca.
Ehokardiografija – Vizualna slika srčanog mišića putem ultrazvuka. Tek nakon toga moguće je sigurno i logično planirati tjelesnu aktivnost, birajući intenzitet i trajanje koji neće negativno utjecati na zdravlje. Redovita tjelesna aktivnost ima niz blagotvornih učinaka na organizam. pomaže u kontroli težine. povećava potrošnju energije povećava otkucaje srca i krvni tlak povećava raspoloženje Međutim, granicu između korisne količine napora i prekomjerne izloženosti teško je pomjeriti, osobito kada osoba zanemaruje znakove umora ili boli.
Umjesto povećanja tjelesne snage, pretjerana tjelovježba može dovesti do kardiovaskularnog stresa, pada imunološkog sustava i potencijalno opasnih situacija poput srčanog udara ili srčanog zastoja u preduvjetima. Kako bi se maksimizirao učinak, a rizik sveo na najmanju moguću mjeru, stručnjaci preporučuju da ljudi provedu najmanje 150 minuta umjerene tjelovježbe svaki tjedan. To ne znači da svi moraju sate posvetiti teretani. Mnoge svakodnevne aktivnosti mogu se smatrati oblikom korisnog kretanja, a među njima su: hodajući brže Ležeran biciklizam plivanje planinarenje ili šetnja prirodnim područjem kućne vježbe niske razine težine.
Najvažniji korak je pronaći oblik aktivnosti koji je u skladu s ritmom i mogućnostima pojedinca. Posebnu pozornost treba posvetiti kardiovaskularnim vježbama, koje su temeljni dio bolesti srca. Povećavaju kapacitet pluća, ubrzavaju protok krvi i smanjuju napetost krvnih žila. Redovitim vježbanjem poput trčanja, brzog hodanja, plivanja ili vožnje bicikla jača se srčani mišić, tijelo postaje snažnije i kompaktnije. U ovom kontekstu, ključno je prepoznati da više nije nužno korisno. Postoji maksimalna količina stresa koju tijelo može podnijeti, a koja nema negativnih nuspojava.
Zbog toga je korisno promatrati otkucaje srca tijekom vježbanja. Jednostavna formula opisuje najveću dopuštenu frekvenciju otkucaja: 220 – broj godina = najveći broj otkucaja srca u minuti. Na primjer: Muškarac od 50 godina ne bi trebao imati više od 170 otkucaja srca u minuti tijekom vježbanja. Prekoračenje granice može dovesti do bolesti srca, vrtoglavice i težih zdravstvenih problema. Uz to, dr. Otašević je istaknula kako se tjelesna aktivnost ne smije smatrati opterećujućom ili kaznenom aktivnošću, već prirodnim dijelom svakodnevnog života koji može biti i ugodan i osnažujući, posebice u kombinaciji sa zdravom prehranom.
Ovo predlaže: Izbjegavajte hranu koja je bogata mastima ili je prerađena. Ograničite konzumaciju rafiniranih ugljikohidrata i šećera. Povećajte raznolikost svježeg voća i povrća u prehrani. Da bi pili dovoljno vode, oni koji piju moraju prepoznati učinke toga. Održavajte dosljednu prehranu i izbjegavajte pretjerivanje. Kombinacija zdrave prehrane i redovite tjelesne aktivnosti ima sinergijski učinak: dok vježbanje povećava energiju tijela, hrana mu osigurava potrebne hranjive tvari za oporavak i rast. Oni koji tek počinju ili nastavljaju vježbati nakon dugog izbivanja, najvažnije je da počnu s malom količinom.
Brz prijelaz s neaktivnog načina života na rigorozan režim često rezultira: umor ozljede demotivacija osjećaj neuspjeha Zbog toga stručnjaci preporučuju da početnici počnu s hodanjem, laganim istezanjem ili laganim kardio vježbom, a zatim nakon nekoliko tjedana prijeđu na složenije programe. Ključno je da se tijelo prilagodi novim zahtjevima i razvije osnovnu snagu i izdržljivost. Osim toga, važno je raditi pauze između treninga. Tijelo nema vremena za oporavak tijekom razdoblja vježbanja, ali tijekom faze odmora, kada se odvija regeneracija mišićnog tkiva, obnova energije i jačanje, tijelo ima. Bez dovoljno sna i odmora tijelo se iscrpljuje, što umanjuje učinke vježbanja i povećava vjerojatnost ozljeda.
