Prema pravoslavnom crkevnom kalendaru obilježavamo jedna od najvažnijih praznika a to je Preobraženje Gospodnje. Vjeruje se da na ovaj dan trebano ispoštovati neke običaje.
Preobraženje Gospodnje se za vjernike smatra jednim od najznačajnijih vjerskih praznika u godini. Na taj dan, prema tradiciji, Isus Krist je odabrao trojicu svojih najpredanijih učenika, Petra, Jakova i Ivana, da ih zamijene za uspon na Tabor. Tamo se, tijekom mirnog trenutka molitve, dogodilo nešto što će promijeniti njihovu perspektivu božanske moći. Pred njihovim očima Isus se preobrazio i pojavio se kao sunce, postao je sam svjetlo. Apostoli su bili šokirani prezentacijom koja nije bila utemeljena na zemlji, no ipak ih je nadjačao osjećaj božanske prisutnosti.
- Ovaj događaj, koji je dokumentiran u Evanđeljima Novog zavjeta, pravoslavna crkva slavi 19. kolovoza. Također, naziva se i ljetno Bogojavljenje, jer su tada, prema vjeri, konačno otkrivene nebeske tajne. Zvuk Očeva glasa bio je prepoznat, što je potvrdilo da je Isus ljubljeni Sin. Zbog toga blagdan ima značajnu simboličku važnost – podsjeća na Kristovu božansku prirodu, ali i predviđa sljedeću muku i pobjedu nad smrću. Osim dubokog religioznog značenja, Preobraženje je i trenutak kada priroda, kako se obično kaže, počinje osvajati jesensko doba. Teoretizira se da će od tog dana pa nadalje list početi žutjeti, kamen u vodi promijeniti boju, a voda će postati hladnija.
Također, Narodna predaja kaže da se nebo mijenja tri puta tijekom noći, zbog čega se smatra tipičnim promatrati nebo, jer tada će Gospod otvoriti vrata kako bi uslišio želje puka. Ono što ovu proslavu čini slavnom su tradicije povezane s njom. U pravoslavnim verskim zajednicama širom Srbije i regiona sveštenici su na kraju obreda posvetili crkvu grožđem. Ovo voće se smatra prvim plodom ljeta, darom zemlje i simbolom Božje dobrote. Kad nema grožđa, ljudi će donositi drugo voće koje je sezonsko, poput jabuka, krušaka ili šljiva, to će sačuvati koncept zahvalnosti. Ovaj jednostavan čin, iako jednostavan, ima duboku poruku koju treba cijeniti: svaki plod je Božji dar, stoga ga treba cijeniti.
Proslava blagdana održava se uvijek u Gospinoj korizmi. Ovaj post je među najstrožim u pravoslavlju, ali je posebno povezan s Preobraženjem i dopušta da se riba konzumira na stolu, što povećava osjećaj radosti kod vjernika. Obitelji se okupljaju, stolovi se ukrašavaju i domovi se ukrašavaju prazničnim ozračjem, jer blagdan se ne smatra samo tradicijom, već i sredstvom povezivanja sa svetim. Mnogi gradovi i sela postaju aktivni na ovaj dan sa tržnicama, sastancima i praznicima. Hramovi posvećeni Preobraženju olakšavaju okupljanje ljudi, a sve aktivnosti odvijaju se u znaku sloge.
To nije samo prilika za trgovinu i slavlje, već i za produhovljenje. Srpska pravoslavna crkva u svojim pisanim dopisima često ističe da je značaj praznika prvenstveno unutarnji: promjena srca i duše, jer pojedinac koji posjeduje svjetlost može je podijeliti s drugima. Važno je napomenuti da se u popularnoj kulturi Preobraženje također smatra povezanim sa završetkom ljeta. Tijekom vremena, farmeri su promatrali prirodu i bilježili promjene u tom razdoblju. Zbog toga se smatralo da “kada se promijeni list u šumi, mora se promijeniti i uključena jedinka.”
Te su ideje i danas žive, osobito u ruralnim područjima gdje se tradicija još uvijek smatra važnom. Mnogi etnolozi priznaju da važnost ovog slavlja nije samo vjerska, već i kulturološka. Etnografski muzej u Beogradu priznao je da je Preobraženje jedan od najznačajnijih državnih praznika, jer spaja vjeru, prirodu i svakodnevni život običnih ljudi. Zapisi pokazuju da su ljudi tijekom tog dana bili posebno zabrinuti za svoje ponašanje, vjerovali su da svaki postupak ima višestruki učinak. Podaci koje redovno objavljuje Mitropolija crnogorsko-primorska smatraju da je Preobraženje razdoblje nade. Oni koji su nosili mnogo tuge i brige, vjerovali su da će im Gospod, ako se pomole na otvorenom u noći Preobraženja, pomoći i dati im snagu.
Ova vjerovanja pokazuju stupanj do kojeg su vjera i tradicija uklopljene u svakodnevni život stanovništva, ona također ukazuju na to da praznik nije samo obredni događaj, već i izvor u trenucima poteškoća. Drugi pisci iz Srbije fokusiraju se na važnost Preobraženja. Mnoga književna djela koriste metaforu svjetla i preobrazbe, a nadahnuta su Kristovim preobraženjem kako bi opisala duhovno uzdizanje i unutarnji sukob. Akademija znanosti i umjetnosti Sanua u svom pisanom radu napominje da ovaj praznik nije samo vjerski simbol, već i kulturni obrazac koji je utjecao na način na koji ljudi razmišljaju o životu, prirodi i odnosu s Bogom. Upravo ta kombinirana komponenta, religijska, kulturna i prirodna je sve Preobraženje, što ga čini nezaboravnim slavljem.
Dok vjernici obilaze crkvu, a djeca željno iščekuju posvećeno grožđe, priroda nas jednostavno podsjeća da svako razdoblje ima početak i kraj. Ljeto se bliži kraju, jesen kuca na vrata, a ljudima se pruža prilika da se promijene – da odbace ono što je teško i umjesto toga prigrle svjetlo. U konačnici, ostaje dojam da Preobraženje nije samo sjećanje na biblijski događaj. To je također podsjetnik na to kako su promjene stalne, da se život sastoji od transformacija i da ljudi imaju sposobnost doći iz tame na svjetlo. Značenje preobrazbe zapravo dijeli cijelo čovječanstvo: kao što priroda mijenja svoj izgled, tako i ljudi mogu pronaći novu snagu i sklad u vjeri.
