U svijetu zdrave prehrane, različite namirnice nude brojne prednosti za naše tijelo. Međutim, neke od njih mogu imati i skrivene nedostatke koji utiču na našu dobrobit.
- Kuhani grah sa suhovinom je jelo koje se često služi u regiji i koje mnogi smatraju ukusnim i hranjivim. Ipak, važno je znati da ova namirnica može uzrokovati nadutost i osjećaj težine u želucu, što je povezano s prisutnošću određenih komponenti koje otežavaju probavu.
Pasulj ili grah ima značajno mjesto u prehrani stanovništva naše regije, a postoji niz prijedloga kako ga najbolje pripremiti. Svaka porodica ili pojedinac ima svoju metodu kuhanja koja čini ovaj obrok posebnim. Međutim, ključno je upozoriti na to da grah sadrži određenu kiselinsku komponentu koja može izazvati probleme u probavnim procesima.
Iako su mahunarke, žitarice, orašasti plodovi i sjemenke poznate kao zdrave namirnice, one mogu postati opasne ako sadrže visoke razine fitinske kiseline. Ova kiselina veže se za esencijalne minerale poput bakra, magnezija, joda, željeza i cinka, što dovodi do njihovog preranog otpuštanja iz organizma.
- Posljedica je da ti minerali ne ostaju dugo u tijelu da bi pružili korist, a probavni sustav nije u stanju zadržati zaštitnu barijeru koja bi spriječila gubitak bitnih nutrijenata. U konačnici, to može uzrokovati probleme u mišićno-koštanom, imunološkom i probavnom sustavu.
Prema mišljenju Svjetske zdravstvene organizacije i vodeće endokrinologinje Zuhre Pavlove, fitinska kiselina je glavni uzrok anemije uzrokovane nedostatkom željeza kod ljudi koji se hrane uglavnom biljnom hranom. Neki od proizvoda bogatih ovom kiselinom su zob, riža, pšenica, leća, grašak, soja i kikiriki.
Također, orašasti plodovi poput lješnjaka, badema i oraha, kao i sjemenke bundeve, suncokreta i sezama, također sadrže veliku količinu fitinske kiseline. Pavlova ističe da sve ove namirnice ipak sadrže vrijedne hranjive sastojke, pa ih ne treba isključivati iz prehrane. Umjesto toga, postoje metode koje mogu pomoći u smanjenju količine fitinske kiseline.
Jedna od najefikasnijih metoda je zagrijavanje tla, što može smanjiti kiselinu za 30 do 35 posto. No, najučinkovitija metoda je namakanje hrane u vodi, iako to zahtijeva značajno vrijeme. Na primjer, smeđa riža treba biti namačena 12 sati, dok zobene pahuljice trebaju biti uronjene u vodu 10 do 12 sati. Za poboljšanje efekta, u vodu za namakanje može se dodati malo octa ili limunade.
Druga metoda koju preporučuje liječnik je ubacivanje “kontaminirane” hrane u sirutku, dok klijanje žitarica i graha smanjuje količinu fitinske kiseline za otprilike polovicu. Prema Pavlovoj, kombinirana obrada hrane, poput namakanja prije kuhanja ili pečenja, uklanja najveću količinu fitinske kiseline.
Pored graha, još jedna namirnica koja se cijeni zbog svojih ljekovitih svojstava je češnjak. Češnjak ima povijest dužu od pet tisuća godina i potiče iz središnje Azije. Danas se koristi širom svijeta i poznat je po svojim hranjivim sastojcima koji jačaju imunitet i pružaju višestruke zdravstvene prednosti.
- Glavna aktivna komponenta češnjaka je alicin, koji je poznat po svojim protuupalnim, antivirusnim, gljivičnim i parazitskim svojstvima. Češnjak je bio značajan u egipatskoj kulturi, gdje je bio poštovan kao sveta biljka.
Koristili su ga robovi kako bi povećali snagu i izdržljivost, a tragovi češnjaka su pronađeni u grobu jednog faraona. U staroj Grčkoj i Rimu sportaši su konzumirali češnjak prije natjecanja, dok su ga vojnici koristili prije bitaka kako bi poboljšali izdržljivost, snagu i otpornost na bolesti. Do šestog stoljeća češnjak je proširio svoj uticaj na Indiju i Kinu, gdje je bio poznat po svojim ljekovitim svojstvima.
Danas je češnjak neizostavan dio prehrane, jer se koristi kao začin u većini jela. Mnogi ga smatraju prirodnim antibiotikom koji pomaže tijelu u borbi protiv raznih bolesti. Konzumiranje sirovog češnjaka je posebno korisno, ali ako brinete o lošem zadahu, možete ga neutralizirati uz pomoć soka od limuna, jabuke, mente, mlijeka ili maslinovog ulja.
Ovim tekstom smo željeli naglasiti važnost pravilne pripreme namirnica i njihovog utjecaja na našu dnevnu prehranu. Bez obzira na to koliko su nam određene namirnice dragocjene, važno je znati kako ih pripremiti kako bismo maksimalno iskoristili njihove prednosti, a minimizirali eventualne negativne posljedice.
