Štitna žlijezda je mali organ koji je smješten u našem vratu i ima leptirasti oblik. Ona igra jako važnu funkciju u našem organizmu a to je regulacija hormona. Vrlo je važno kakvu vrstu hrane konzumiramo.
Razumije se da prehrana može značajno utjecati na rad štitnjače, no često se postavlja pitanje koje namirnice mogu pospješiti rad štitnjače, a što može uzrokovati otežan posao ove ključne žlijezde? Stojanka Stanojević, nutricionistkinja, sudjelovala je u emisiji Ordinacija RTS-a koja je govorila o tome kako određene namirnice mogu utjecati na štitnjaču i kada je važno obratiti pažnju na njihovu konzumaciju. Utječe li zeleni vegan na rad štitnjače?
- Stanojević napominje da se određene vrste povrća, poput kupusa, kelja, ali i druge namirnice, poput kikirikija, soje, prosa i lanenog sjemena, ubrajaju u skupinu stromogenih namirnica. Te tvari mogu specifično utjecati na funkciju štitnjače u određenim situacijama. Riječ je o biološki značajnim namirnicama koje su bogate sumpornim spojevima, posebice o povrću iz obitelji krstašica, navodi nutricionistica. Prijedlog da ovo povrće potpuno izbacite iz prehrane treba uzeti u obzir s malo soli – ono može biti štetno samo ako se konzumira svakodnevno, sirovo iu velikim količinama, osobito kod osoba s slabom funkcijom štitnjače.
Ostalo povrće koje je korisno uključuje: Mrkva – bogata je beta-karotenom, provitaminom A i ključna je za imunološki sustav. Krastavac: dobar izvor vlakana i vitamina B skupine. Plavi patlidžan – kora ima protuupalna svojstva, bogat je kalijem. Celer – i korijen i lišće su korisni; lišće sadrži vitamin A, dok stabljike sadrže vitamine B skupine i vitamin C. Sve te namirnice, kada su pravilno pripremljene i uključene u uravnoteženu prehranu, mogu se smatrati dijelom cjelokupnog zdravog profila.
Govoreći o specifičnim situacijama poput Hashimotovog tireoiditisa, Stanojević napominje da su kod nekih osoba povezane autoimune bolesti i intolerancija na gluten. Kod nekih je osoba Hashimotova bolest povezana s celijakijom ili smanjenom tolerancijom na gluten. U ovom slučaju žitarice bez glutena poput heljde, amaranta i kvinoje mogu biti korisna zamjena, napominje nutricionistica. Ne morate u potpunosti temeljiti svoju prehranu na njima, ali mogu biti njen redoviti dio.
Napomena: informacije u ovom članku namijenjene su edukaciji ljudi i ne predstavljaju zamjenu za profesionalni savjet ili vodstvo. Za osobna pitanja obratite se stručnjaku.
Bonus tekst:
U središnjoj Africi, raznolikost tropskih šuma pogoduje raznim izvorima hrane koji se koriste u regionalnim jelima. Ovaj raspon uključuje korijenje poput kasave i slatkog krumpira, kao i lišće koje se stavlja u variva i juhe. Popularno jelo pod nazivom “gulaš” priprema se od mesa i povrća koji se pomiješaju zajedno, često popraćeno začinskim biljem i začinima iz lokalnih izvora, rezultat je snažan okus i značajna nutritivna vrijednost. Osim toga, afrički fokus na prehranu prvenstveno je usmjeren na očuvanje prirodnih resursa i korištenje autohtonih sastojaka.
Brojne zajednice diljem zemlje sudjeluju u održivom uzgoju i pripremi hrane koji minimalizira otpad, a maksimizira nutritivnu vrijednost. Uobičajene metode konzerviranja hrane i produženog roka trajanja uključuju tradicionalne metode poput fermentacije, sušenja i dimljenja. Tipična afrička prehrana ima značajan utjecaj na zdravlje. Konzumiranje raznovrsnih cjelovitih žitarica, mahunarki, voća i povrća dovest će do načina života koji je bogat vitaminima, mineralima i vlaknima.
Ova metoda prehrane, koja se temelji na prirodnoj i neprerađenoj hrani, može spriječiti dugoročne bolesti poput dijabetesa i bolesti srca. Osim toga, afrička kuhinja promiče snažnu povezanost s kulturnom baštinom i tradicijom afričkog naroda. Svaki obrok pripovijeda priču o povijesti, vjeri i zajedničkim vrijednostima, te su vrijednosti važne tijekom razdoblja kulture i društvene interakcije za vrijeme obroka.
