Vrijednost krvnog pritiska neke osobe je jako važan pokazatelj scelokupnog zdravstvenog stanja. Kada odemo kod ljekara iz bilo kojeg razloga, između ostalog on mjeri upravo krvni pritisak.
Krvni tlak nije štetan, ali se može uvelike smanjiti, doslovno i simbolično. Oni koji imaju visok krvni tlak često nisu svjesni svog stanja. Simptomi su dvosmisleni, nerazlučivi ili jednostavno prisutni ali ignorirani: blaga glavobolja, vrtoglavica, osjećaj nestabilnosti pri hodu, pritisak u prsima. Povremeno se javlja zujanje u ušima ili problemi s vidom, no ovi se simptomi čine bezopasnima sve dok ne dovedu do ozbiljnih posljedica. Upravo u toj nevidljivosti njegova je prijetnja najveća.
- Liječnici upozoravaju da je visok krvni tlak često slučajan, tijekom standardne liječničke evaluacije ili kao posljedica već nastalih komplikacija. Jedan od najzabrinjavajućih aspekata je činjenica da jedna trećina pacijenata niti ne zna da ima visok krvni tlak, niti im je jasno što ga uzrokuje. Mnogi ljudi vjeruju da je to sastavni dio života, osobito s godinama, međutim, istina je drugdje: u lošim navikama, kroničnom stresu, lošoj prehrani i nedostatku tjelesne aktivnosti. Kardiolozi Kliničkog centra Srbije u više su navrata istakli da to što je bolest tiho ne znači da je štetna. Nasuprot tome, neliječeni visoki krvni tlak može uzrokovati oštećenje srca, bubrega i moždani udar, a također je i čest uzrok smrti.
U istraživanju objavljenom u časopisu Vojnosanitski pregled jasno se uočava porast oboljelih u regiji, a svijest o prevenciji i dalje je na zabrinjavajuće niskoj razini. Sve je to stresno, a ključnu ulogu ima stres. Na Balkanu, gdje se svakodnevni problemi često zanemaruju, a emocionalne krize rješavaju šutnjom, stres raste i na kraju razara nutrinu. Ubrzani tempo života koji od vas zahtijeva da idete na posao, brinete o obitelji, plaćate račune i pritom se smiješite zapravo je koristan za razvoj visokog krvnog tlaka. Osim toga, malo ljudi razmišlja o tome kako se njihovo tijelo danas osjeća. Također je zabrinjavajuće što 30-40 posto pacijenata ima ograničeno znanje o vlastitom stanju.
Nemaju pojma kada i kako izmjeriti krvni tlak, ne prepoznaju simptome i ne znaju za dugoročne učinke nekontroliranog poremećaja. U izvješću Agencije za javno zdravstvo Federacije BiH stoji da i oni koji dobiju dijagnozu često ne uzimaju lijekove redovito ili ih uopće ne shvaćaju ozbiljno. Jedna od najvećih briga je da simptomi visokog krvnog tlaka nisu dramatični. Nisu dokazivi, nemaju značajan utjecaj na svakodnevni život sve do trenutka kada prouzrokuju nepopravljivu štetu. Tijelo šuti, ali trpi, a kad se pojavi bol, često je prekasno.
U Srbiji, kako prenosi Batut, više od 46 posto odraslih ima problema s krvnim tlakom, a značajan dio njih nikada nije bio ni kod liječnika. Brojne kampanje posvećene zdravlju pokušavaju educirati građane, ali borba protiv općeg znanja, neznanja i “nije to ništa” načina razmišljanja se nastavlja. Zdravlje se često zanemaruje. Da stvar bude značajnija, hipertenzija ne šteti samo starijima. Sve se više prepoznaje kod mlađih ljudi, osobito onih koji imaju sjedilački posao i žive pod stalnim stresom. U razgovoru za Zdravlje.hr dr. M. Lukić kaže: 30-godišnjaci s vrijednostima krvnog tlaka koje su dosad bile rezervirane za starije osobe.
Prelazak na novi stil života je neophodan, ne preporučljiv.” Što je moguće? Prvi korak je edukacija, koja uključuje razumijevanje mehanizma bolesti i kako je spriječiti. Mjerenje krvnog tlaka ne bi trebalo biti ograničeno samo na medicinske ordinacije. Danas su uobičajeni brojači koji olakšavaju promatranje kod kuće. Osim toga, važno je promijeniti prehranu, smanjiti količinu soli, soda i masne hrane u prehrani. Svaki dan, pa makar to bila i samo šetnja, ima višestruke prednosti. Naravno, ništa od ovoga nije dovoljno bez mentalne stabilnosti. Obrazovanje o upravljanju stresom ne smatra se luksuzom, već prioritetom.
Naučiti kako reći ne, usporiti, odvojiti vrijeme za sebe – male promjene čine razliku. Kad se pojave i najbeznačajniji simptomi, ključno je reagirati odmah, a ne čekati da ih sudbina pretvori u tragediju. U konačnici, tijelo uvijek pokazuje znakove. Naša je odgovornost prepoznati ih i poduzeti mjere. Zdravlje se ne smatra jedinstvenim entitetom – ono se izgrađuje, njeguje i održava svaki dan. Čak i najtiši glasovi mogu biti najznačajnija obavijest koju ćemo ikada primiti.
