Psihologija kao nauka ima dug i bogat razvojni put, a jedno ime se posebno ističe u njenom historijskom kontekstu – Sigmund Freud. Iako su mnoge od njegovih teorija danas osporavane ili značajno izmijenjene, njegove ideje o ljudskoj prirodi i ponašanju ostaju intrigantne i relevantne.
Sigmund Freud, čovjek koji je postavio temelje psihoanalize, ostavio je dubok trag u načinu na koji shvatamo ljudsku psihu i njene složene mehanizme. Njegova rečenica koja kaže da je prvi znak ljudske gluposti nedostatak srama, i danas nalazi svoje mjesto u razgovorima o ljudskom ponašanju.
Ova tvrdnja nije samo filozofska refleksija, već i praktičan vodič za prepoznavanje osobina koje mogu ukazivati na ograničenja u mišljenju ili ponašanju drugih. Kada se suočimo sa situacijama u kojima nečije riječi ili postupci izazivaju šok ili zbunjenost, možda smo upravo suočeni sa slučajem osobe koja nema razvijen osjećaj srama.
- Takve osobe često nisu svjesne svojih nedostataka, pa čak ni kada im je predstavljena jasna dokaza. Umjesto da priznaju svoje greške, mogu pokušati posramiti druge kako bi sakrili svoje slabosti.
U takvim situacijama ključno je zadržati hladnu glavu i ne trošiti energiju na pokušaje da ih uvjerite u vaše mišljenje – to će najčešće biti uzaludno. Ako ipak odlučite pokušati pomoci takvoj osobi da shvati određene stvari, učinite to na blag i taktičan način. Izbjegavajte pretjeranu entuzijazam ili otvoreni sukob, jer će to vjerojatno rezultirati još većim otporom. Neki ljudi jednostavno ne mogu priznati svoje pogreške, čak ni kada su im činjenice jasne.
Najpametniji pristup u ovakvim situacijama je pronaći način da se distancirate bez kompromitovanja svojih moralnih ili intelektualnih standarda. Nikad ne žrtvujte svoje vrijednosti radi tuđeg odobravanja, jer takav pristup neće dovesti do ničega konstruktivnog.
BONUS TEKST
Kupus je povrće koje je prisutno u ljudskoj prehrani već tisućljećima, a njegova popularnost leži ne samo u njegovom ukusu, već i u brojnim zdravstvenim prednostima koje pruža. Jedna od ključnih karakteristika kupusa je visok sadržaj vitamina C, koji igra vitalnu ulogu u jačanju imunološkog sistema.
- Također, bogat je vlaknima, što ga čini idealnim za poboljšanje probave i održavanje zdrave crijevne flore. Postoji više vrsta kupusa, poput bijelog, crvenog i kineskog, a svaka od njih donosi svoje jedinstvene nutritivne prednosti.
Kupus je također poznat po svojoj dugoj tradiciji u narodnoj medicini, gdje se koristi za ublažavanje bolova u zglobovima, poboljšanje probavnog zdravlja i olakšavanje procesa detoksikacije organizma. Starogrčki i starorimski narodi uključivali su ga u svoju prehranu i medicinsku praksu, što govori o njegovoj vrijednosti. Zahvaljujući niskom sadržaju kalorija i visokom udjelu esencijalnih nutrijenata, kupus je savršen izbor za zdravu ishranu.
Može se konzumirati sirov, kao dio salate, ili pripremiti na različite načine – kuhati, peći ili fermentirati. Fermentacija, primjerice, rezultira proizvodnjom kiselog kupusa, koji je izvrstan izvor probiotika i doprinosi zdravlju crijevne flore. Kupus je prisutan u kulinarstvu širom svijeta i nosi simbolička značenja u različitim kulturama.
U nekim društvima smatra se simbolom plodnosti i obilja, dok je u srednjovjekovnoj Europi bio osnovni dio prehrane nižih slojeva društva. Danas se njegova funkcionalna uloga dodatno ističe kroz prisustvo vitamina K, koji je ključan za održavanje zdravlja kostiju i prevenciju osteoporoze. Bez obzira na to kako se priprema, kupus ostaje vrijedan dio zdrave ishrane i kulturnog naslijeđa, dokazujući da je ovaj skroman povrtnjak pun iznenađenja.
