Danas vam donosimo jednu dirljivu ispovijest koja pokazuje koliko je velika snaga prijateljstva. Naime djevojka je podijelila na društvenim mrežama svoju tužnu priču o gubitku voljenog.
Prošlo je sedam mjeseci od tragične smrti mog dečka u prometnoj nesreći. On je utjelovio blagost, brižnost i vitalnost; danas bi trebao biti njegov 18. rođendan. Otac me prevezao na groblje, gdje sam namjeravala obilježiti njegov rođendan polaganjem cvijeća, paljenjem svijeće i još jednom nakratko doživjeti njegovu prisutnost. Po dolasku zatekao sam prizor koji me potpuno ostavio bez riječi. Njegov najbliži pratitelj već je stigao, mirno sjedi pokraj groba, odjeven u odijelo i drži pivo.
- Pored njega na tlu ležala je još jedna konzerva – njemu namijenjena. Činilo se kao da vode tipičan, svakodnevni dijalog koji podsjeća na njihove prijašnje interakcije. Ostao sam tih, duboko pogođen trenutkom. Ta je osoba bila primjer pravog prijatelja — nekoga tko pamti, tko pokazuje poštovanje i tko održava ljubav čak i u odsutnosti drugoga. Nije bilo potrebe za velikorječivim jezikom; jasnoća te tišine i izravna, iskrena gesta govorile su mnogo. Prava prijateljstva nadilaze granice smrti. Oni ustraju u sjećanjima, u djelima, u tišini i u biti prisutnosti.Ponekad najdublje veze traju neoštećene, čak i u nedostatku bilo kakvog odgovora druge strane.
Bonus tekst:
U suvremenom društvu čokolada je postala neizostavan element svakodnevnog života i svrstava se među najomiljenije slastice u svijetu. Unatoč tome, putanja njegove evolucije bila je daleko od ugodne. Povijest čokolade seže tisućama godina unatrag do jezgre drevnih civilizacija u Srednjoj Americi, gdje je služila potpuno drugačijoj svrsi od one koja se danas priznaje. Početna ozbiljna upotreba kakaovca može se pripisati Majama, a potom i Astecima, koji su od njegovih zrna napravili piće poznato kao “xocolatl”.
Ovo piće, karakterizirano gorkim i pjenušavim svojstvima, bilo je bez šećera i kombinirano s vodom, začinima i ljutim papričicama. Daleko od toga da je to bilo obično uživanje, predstavljalo je raskošno iskustvo u čaši. Smatralo se da daje snagu, vitalnost, pa čak i privid božanske moći. Naime, vladari kao što je Moctezuma konzumirali su ga svakodnevno, uvjereni da im pomaže u održavanju snage i fokusa. Kakao je imao značaj izvan svog okusa; također je funkcionirao kao sredstvo razmjene.
Povijesna dokumentacija pokazuje da je za kupnju pilića bilo potrebno samo deset zrna, dok je za nabavku komada fine tkanine bilo potrebno stotinu zrna. U toj je kulturi kakao nadilazio puku prehranu; utjelovljivao je vrijednost, ponos i služio kao duhovni amblem. Po dolasku španjolskih osvajača u Novi svijet tijekom 16. stoljeća, nisu zaobišli ovaj izuzetan napitak. Hernán Cortés i njegovi drugovi prepoznali su njegov značaj i odlučili ga predstaviti europskom dvoru.
Unatoč tome, Španjolcima je originalni gorak okus bio neukusan. Kao odgovor, modificirali su piće eliminirajući ljute začine i dodavši šećer i cimet, što je rezultiralo nježnijom i ugodnijom mješavinom koja je brzo stekla naklonost među aristokracijom. Čokolada se prvi put pojavila u Europi početkom 16. stoljeća, isključivo u tekućem obliku. Služio je kao prikaz raskoši i bio je dostupan samo najbogatijim pojedincima dulje vrijeme.
Unatoč tome, ova se dinamika dramatično promijenila dolaskom industrijske revolucije. 19. stoljeće označilo je početak novog poglavlja za čokoladu. Švicarska se pojavila kao predvodnik u poboljšanju proizvodnih metoda. Godine 1828. došlo je do značajnog napretka u ekstrakciji kakao maslaca, što je omogućilo masovnu proizvodnju. Ključni trenutak dogodio se 1875. godine kada je Daniel Peter, u suradnji s Henrijem Nestléom, razvio prvu mliječnu čokoladu koristeći mlijeko u prahu.
Ovaj revolucionarni izum nepovratno je promijenio teksturu, okus i prezentaciju čokolade, razvivši je od napitka u čvrsti desert. Kako se 19. stoljeće bližilo kraju i počelo 20. stoljeće, istaknuti proizvođači, uključujući Cadbury, Hershey i Mars, pretvorili su čokoladu u svjetsku senzaciju. Njihovi napori demokratizirali su slatkiše koji su prije bili rezervirani za elitu, učinivši ih dostupnim širokoj populaciji u bezbroj varijanti: pločice, praline, kreme i pića.
