Legendarni srpski pisac Duško Radović je tvorac pjesama koje smo svi učili u školi a vrlo često se na društvenim mrežama dijele i njegovi citati. Danas govorimo o pozadini Tužne pesme.
U fokusu ove rasprave bit će život i doprinos Duška Radovića, istaknutog pisca i novinara, poznatog kao “Nišlija koji je najviše volio Beograd”. Njegova karijera bila je izuzetna, a posebno je poznat po svojim dječjim pjesmama koje su ostavile neizbrisiv trag u djetinjstvu brojnih generacija. No, jedna njegova skladba namijenjena najmlađoj publici, koja se na prvi pogled može činiti kao prava pripovijest, doživljena je kao proročanska, napisana nekoliko godina prije smrti Josipa Broza Tita i raspada Jugoslavije. Duško Radović, kojeg je slavni Matija Bećković okarakterizirao kao “Ivu Andrića koji ne želi odrasti”, ostavio je u nasljeđe bogatu zbirku stihova koje su djeca revno učila i pjevala.
- Među njegovim značajnim djelima su poznate pjesme kao što su “Plavi zec”, “Strašni lav” i “Sve što raste, htjelo bi rasti”, a posebno se ističe “Tužna pjesma” o gospođi Klari koja se brinula za šest mačaka. Poemu je odabrao i izveo Dejan Petković na Beogradskom proljetnom festivalu 1976., a ubrzo je dobila dublje političko značenje. Sve veći broj pojedinaca stihove o gospođi Klari vidi kao skrivenu metaforu tadašnjih prilika u Jugoslaviji, kao i perspektive nacije nakon smrti njezine dugogodišnje čelnice. Pjesma prikazuje gospođu Klaru, staru i usamljenu ženu, koja se cijeli život brinula za šest uhranjenih i zadovoljnih bijelih mačaka.
No, nakon njezine smrti, mačke su ostale zapuštene i tužne, bez skrbnika koji bi ih čuvao i kitio mašnama. Mnogi tumači u šest mačaka vide snažnu simboliku koja predstavlja šest republika koje su činile Socijalističku Federativnu Republiku Jugoslaviju. Nasuprot tome, gospođa Klara utjelovljuje Josipa Broza Tita — moćnog i karizmatičnog vođu čija je smrt označila početak raspada jedinstvene države. Doista, pjesma je nagovijestila raspad nacije koju je Tito nekada ujedinio. Naslov “Tužna pjesma” za mnoge predstavlja duboku tugu i gubitak koji je uslijedio nakon raspada zemlje od oko 22 milijuna ljudi, koja je tada bila zahvaćena nasilnim građanskim ratom.
Pjesma je odavno uključena u obrazovnu lektiru, omogućujući djeci da se uključe u tekst bogat višeslojnom simbolikom. Međutim, kako se politički kontekst razvijao, nekima je postalo očito da je pjesma nadišla puki narativ o starijoj ženi i njezinim mačkama, već je umjesto toga poslužila kao alegorija na Tita i Jugoslaviju. Duško Radović bio je poznat po oštroj duhovitosti i oštroj društvenoj kritičnosti. Posebna opaska koju je izrekao u čuvenoj emisiji “Beograde, dobro jutro” na Radiju Studio B izazvala je značajan potres u tadašnjoj vlasti.
Izjavio je: “Ako možemo i moramo bez Tita, možemo i bez mnogih drugih”. Ta je izjava izazvala burne emocije u političkim krugovima, što je na kraju dovelo do otkazivanja njegove emisije. Unatoč gorljivim pozivima slušatelja da se vrati na dužnost, Radović je to uporno odbijao, tvrdeći: “Ja sam mala osoba na radiju, ali se ne aktiviram ili deaktiviram jednostavnim pritiskom na gumb.” Ova izjava stoji kao amblem njegove autonomije i moralnog karaktera. Unatoč nastojanjima da se njegov umjetnički izraz potisne i cenzurira, Duško Radović opstao je kao jedan od najomiljenijih pjesnika i novinara, koji se sa suosjećanjem i mudrošću na lako razumljiv način suočava sa složenim temama.
Njegova “Tužna pjesma” nastavlja odjekivati u srcima nebrojenih generacija koje su je slušale i naučile, služeći ne samo kao dječja melodija, već i prenoseći duboke teme prolaznosti, gubitka i zamršenosti povijesnih trenutaka. Zahvaljujući njegovoj poeziji, brojni su pojedinci stekli sposobnost dubljeg promišljanja i gledanja svijeta kroz složenu, višestruku leću. Upravo zbog toga Duško Radović se smatra jednim od najznačajnijih srpskih pisaca i intelektualaca, s djelima koja su beskrajno inspirativna.
U konačnici, može se tvrditi da se njegov izniman talent proširio dalje od jednostavnog skladanja očaravajućih pjesama za djecu; vješto je prenosio zamršene društvene i političke teme kroz naizgled jednostavne narative, što je fenomen koji je posebno vidljiv u njegovom djelu “Tužna pjesma” i dubokoj simbolici koju ono utjelovljuje u turbulentnom razdoblju jugoslavenske povijesti.
