Krvni ugrušak odnosno tromb se može pojaviti bilo gdje u tijelu i on može putivati našim krvnim sudovima i dovesti do začepljenja pa čak i smrti. Zato je jako važno na vrijeme prepoznati simptome.
Krv služi kao tekućina koja cirkulira ljudskim tijelom, obavlja bitne funkcije poput prijenosa kisika, hranjenja tkiva i zaštite od infekcija. Međutim, kada krv postane pretjerano gusta, predstavlja značajan zdravstveni rizik umjesto da pruža zaštitu. Povećana viskoznost ometa cirkulaciju, povećava vjerojatnost krvnih ugrušaka i može dovesti do ozbiljnih komplikacija, uključujući moždani ili srčani udar. Ovo stanje nije neuobičajeno i može se manifestirati kod pojedinaca bilo koje dobi, bilo da je naslijeđeno ili se razvilo tijekom života. Pravodobno prepoznavanje simptoma i brza reakcija ključni su za sprječavanje ozbiljnih posljedica.
- Čimbenici koji doprinose zgrušavanju krvi Primarni uzrok prekomjerne gustoće krvi obično proizlazi iz povećanog broja stanica u krvožilnom sustavu, uključujući crvene krvne stanice (eritrocite), bijele krvne stanice (leukocite) i trombocite. Kada njihov broj prijeđe normalni raspon, krv se zgušnjava, zbog čega sporije teče krvožilnim sustavom. Najčešći čimbenik koji pridonosi ovom stanju je nasljedni poremećaj koji se zove policitemija vera, a karakterizira ga tijelo koje proizvodi previše crvenih krvnih stanica.
Osim toga, autoimuni poremećaji poput lupusa mogu utjecati na sastav krvi i poremetiti njezinu normalnu funkcionalnost. Nadalje, dehidracija može dovesti do zgušnjavanja krvi, privremenog stanja koje, ako se ponavlja, može dovesti do trajnih posljedica. Povremeno može doći do povećanja viskoznosti zbog povećanja volumena krvi u krvožilnom sustavu. Ovo se stanje naziva hipervolemija i može uzrokovati pojačani rad srca, budući da organ mora više raditi kako bi cirkulirao krv kroz tijelo.
Prepoznajte fiziološke pokazatelje Znakovi guste krvi često se manifestiraju na suptilan i podmukao način. Mnogi pojedinci ignoriraju ove simptome, videći ih kao beznačajne ili samo pokazatelje iscrpljenosti. Međutim, signali koje tijelo odašilje zahtijevaju ozbiljnu pozornost i ne smiju se zanemariti. Stalna glavobolja jedan je od najčešćih pokazatelja, često se javlja bez ikakvog vidljivog uzroka i pokazuje malo ili nimalo olakšanja od standardnih lijekova protiv bolova. Može se pojaviti zamagljen vid, osobito ujutro ili nakon dugotrajnog sjedenja. Tipično, krvni tlak je povišen i pojedinci mogu imati stalan osjećaj umora, bez obzira na količinu sna.
Posebno izražen simptom je crvenilo kože, osobito na licu, dlanovima i tabanima. Kod nekih osoba koža nakon tuširanja ima intenzivan svrbež, što je posljedica pojačane prokrvljenosti i iritacije kože. Drugi očiti pokazatelj je pojava učestalog krvarenja iz nosa bez ikakve prethodne ozljede, uz pojavu modrica koje se lako pojavljuju i bez ikakvog vidljivog uzroka. Ove promjene ukazuju na problem u krvnom sustavu i zahtijevaju liječničku procjenu. Koraci za postavljanje dijagnoze U slučajevima kada se sumnja na gustu krv, liječnik će prvo odrediti osnovne laboratorijske pretrage, uključujući kompletnu krvnu sliku, procjenu viskoznosti krvi i razinu hematokrita, koja mjeri omjer krvnih stanica i plazme.
Ovi testovi nude preliminarno razumijevanje stanja krvožilnog sustava. U određenim slučajevima, pacijent se može uputiti na daljnje pretrage, uključujući testove zgrušavanja krvi (PT, INR), zajedno s testovima za otkrivanje prisutnosti kroničnih stanja kao što su lupus ili poremećaji koštane srži. Pravovremena dijagnoza je ključna, budući da neuspjeh u brzom rješavanju stanja može dovesti do stvaranja tromba – krvnog ugruška koji može začepiti arterije i vene – što potencijalno može dovesti do ozbiljnih komplikacija uključujući moždani udar, srčani udar, duboku vensku trombozu ili plućnu emboliju.
Upravljanje i reguliranje stanja Pristup liječenju guste krvi ovisi o njezinom temeljnom uzroku, ali obično zahtijeva razrjeđivanje krvi. Najčešće propisivani lijekovi su antikoagulansi, uključujući varfarin i novije izravne oralne antikoagulanse (DOAC). Ovi lijekovi djeluju tako da smanjuju sposobnost zgrušavanja krvi, čime se poboljšava cirkulacija kroz krvne žile. U težim slučajevima, gdje postoji značajna opasnost po život, provode se terapijske mjere koje uključuju flebotomiju – vađenje određenog volumena krvi iz tijela kako bi se smanjio pritisak u krvožilnom sustavu i smanjio broj krvnih stanica.
Ovaj se postupak najčešće izvodi kod osoba s dijagnosticiranom policitemijom verom. Uz farmakološko liječenje nužan je stalni nadzor. Nužne su redovite konzultacije hematologa i kardiologa te praćenje krvne slike i parametara koagulacije. Osim toga, promjene načina života, uključujući prestanak pušenja, umjerenu konzumaciju alkohola, pridržavanje hranjive dijete i bavljenje redovitom tjelesnom aktivnošću, igraju značajnu ulogu u stabilizaciji stanja bolesnika.
