Iako ljeto još uvijek nije kalendarski nastupilo svjedoci smo jako visokih temperatura koje prelaze ponegdje i preko 35 stepeni Celzijusa. One mogu negativno da utiču na naše zdravstveno stanje.
Početak lipnja najavljuje značajan pomak, obilježen brzim porastom temperature, pri čemu termometar često prelazi 30 stupnjeva. Nagli porast temperatura početkom lipnja najavljuje dolazak toplinskog vala, upozoravaju liječnici hitne pomoći, poručujući: “Teška kupovina nije bez rizika!” Nakon razdoblja nestabilnih i kišnih uvjeta, početak lipnja najavljuje značajan pomak, obilježen brzim porastom temperature, s termometrom iznad 30 stupnjeva. Liječnica Ivana Stefanović iz Hitne pomoći savjetuje građanima, posebice osobama s kroničnim bolestima, veći oprez.
- dr. Stefanović ističe da, iako svi cijenimo sunce, pretjerana vrućina može predstavljati značajan rizik, posebno za osobe s kardiovaskularnim ili kroničnim bolestima. Zanemarite koncept “zahtjevne kupnje” – na srce nepovoljno djeluje fizički napor pri povišenim temperaturama. “Iako se čini trivijalnim, nošenje teških predmeta ili čak kratko penjanje u vrućim uvjetima može dovesti do značajnih zdravstvenih problema. Krv se preusmjerava prema ekstremitetima, stvarajući nepotreban stres za srce, što može rezultirati ishemijom ili čak nepredviđenim koronarnim događajima”, objašnjava liječnik.
Stoga se preporuča da se, ako je izlazak na zrak nužan, odlučite za zasjenjene prostore, vozite se laganim tempom i koristite javni prijevoz barem jednu stanicu bliže kući. Smjernice za upravljanje toplinskim valovima: preporučene radnje i mjere opreza. Jedite laganije obroke. Osigurajte odgovarajuću hidrataciju, osobito ako je znojenje značajno. Suzdržite se od aktivnosti na otvorenom tijekom najvećih vrućina. Izbjegavajte nošenje teških tereta ili bavljenje fizički zahtjevnim zadacima. Ako ste podvrgnuti liječenju, potražite savjet od svog liječnika, jer on može razmisliti o prilagodbi doze vaših lijekova. “Toplotni val ne nastaje iznenada, potrebna je priprema. Posavjetujte se s liječnikom kako biste na vrijeme korigirali liječenje”, savjetuje dr. Stefanović.
Bonus tekst:
U suvremenom društvu čokolada je postala neizostavan element svakodnevnog života i svrstava se među najpopularnije slastice na svijetu. Unatoč tome, njegov put do ovog statusa bio je daleko od prekrasnog. Povijest čokolade seže tisućama godina unatrag u središte drevnih srednjoameričkih civilizacija, gdje je njezina važnost bila znatno drugačija od uloge koju ima danas. Prvi značajniji korisnici stabla kakaovca bili su Maje, a potom i Asteci, koji su od njegovih zrna napravili piće poznato kao “xocolatl”.
Ovo piće, karakterizirano gorkim okusom i pjenastom teksturom, bilo je mješavina bez šećera pomiješana s vodom, začinima i ljutim papričicama. Daleko od toga da je to bilo ležerno uživanje, smatralo se gozbom u čaši. Smatralo se da daje snagu, vitalnost, pa čak i božansku moć. Naime, vladari poput Moctezuma svakodnevno su ga konzumirali uvjereni da pridonosi njihovoj tjelesnoj snazi i mentalnoj bistrini. Kakao nije bio cijenjen samo zbog svog okusa. Grah se koristio kao oblik valute, a povijesna dokumentacija pokazuje da se za deset zrna graha moglo kupiti pile, dok je za kvalitetan komad tkanine bilo potrebno stotinu.
U ovoj kulturi, kakao je otišao dalje od puke prehrane; utjelovljivao je vrijednost, ponos i služio kao duhovni amblem. Nakon dolaska španjolskih konkvistadora u Novi svijet tijekom 16. stoljeća, ovo izvanredno piće nije promaknulo njihovoj pažnji. Hernán Cortés i njegovi drugovi prepoznali su njegovu važnost i odlučili je predstaviti europskom sudu. Unatoč tome, gorak okus pića bio je neukusan Španjolcima. Stoga su ga pokušali modificirati uklanjanjem ljutih začina i dodavanjem šećera i cimeta, što je rezultiralo glatkijim i ugodnijim napitkom koji je brzo stekao naklonost među aristokracijom.
Uvođenje čokolade u Europu dogodilo se oko 1500. godine, isprva isključivo u današnjem obliku. Služio je kao simbol luksuza, a dugo je bio dostupan samo najbogatijim pojedincima. Ipak, ova se dinamika značajno promijenila dolaskom industrijske revolucije. 19. stoljeće označilo je početak novog poglavlja za čokoladu. Švicarska se pojavila kao lider u poboljšanju proizvodnih metoda. Godine 1828. započela je masovna proizvodnja, koja je postala izvediva zahvaljujući napretku u procesu ekstrakcije kakao maslaca. Značajna prekretnica postignuta je 1875. godine kada je Daniel Peter, u partnerstvu s Henryjem Nestléom, razvio prvu mliječnu čokoladu koja je koristila mlijeko u prahu.
Ovaj revolucionarni izum nepovratno je promijenio teksturu, okus i oblik čokolade, pretvorivši je iz tekućeg pića u čvrsti slatkiš. Tijekom kasnog 19. i ranog 20. stoljeća, poznati proizvođači kao što su Cadbury, Hershey i Mars napravili su revoluciju u čokoladi, uzdigavši je do svjetske senzacije. Kao rezultat njihovog truda, ova nekad ekskluzivna poslastica, u kojoj su prvenstveno uživali bogati, postala je dostupna širokim masama u mnoštvu varijanti, uključujući pločice, praline, kreme i pića.
