Mnogi ljudi diljem svijeta bore se s problemom suvišnih kilograma, pokušavajući raznim metodama smanjiti težinu. Međutim, često se susreću s izazovima koji otežavaju postizanje željenih rezultata.
- Postoji niz čimbenika koji doprinose poteškoćama u procesu mršavljenja, objašnjava prof. dr.sc. Branimir Nestorović. Naše tijelo ima različite mehanizme za skladištenje masnoće, ali nedostaje brz i učinkovit način za njeno uklanjanje.
Ta neučinkovitost često dovodi do problema kao što su osjećaj gladi, emocionalno nezadovoljstvo i čak depresija kod pojedinaca koji pokušavaju smanjiti težinu. Zanimljivo je da priroda često favorizira određeni stupanj pretilosti, budući da istraživanja pokazuju da ljudi s umjerenom pretilošću imaju nižu stopu smrtnosti nakon velikih kardiokirurških zahvata u usporedbi s onima vitke građe.
Blaga pretilost može pomoći u termoregulaciji i očuvanju energije. Stoga je važno pristupiti prehrani na način koji ne uključuje restriktivne dijete, koje mogu biti kontraproduktivne jer izazivaju glad i negativne emocije. Profesor Nestorović preporučuje kronoprehrambenu strategiju, koja podrazumijeva pravilnu prehranu tijekom dana uz uključivanje 18-satnog posta.
- Nakon 18 sati, dozvoljeno je konzumirati samo vodu ili nezaslađeni čaj. Osim toga, dvodnevni post s unosom od oko 500 kalorija dva puta tjedno može biti koristan za upravljanje težinom bez izazivanja napadaja gladi.
Osobe s pretilošću često imaju smanjeno lučenje dopamina, hormona zadovoljstva, što ih potiče na konzumiranje većih količina hrane u potrazi za zadovoljstvom. Također, dolazi do smanjenja razine leptina, hormona koji signalizira sitost, što rezultira stalnim osjećajem gladi.
Kao dio rješenja, preporučuje se konzumacija cjelovitih žitarica na kraju obroka, jer potiču proizvodnju hormona irisina, koji igra ulogu u regulaciji inzulina – ključnog čimbenika u kontroli gladi. Uz to, kombiniranje obroka s čašom crnog vina može dodatno pomoći u ovom procesu.
BONUS TEKST
Čokolada je danas postala integralni dio svakodnevnog života i jedna od najpopularnijih slastica na planetu. Međutim, njena povijest nije uvijek bila povezana s ugodnim okusima i širokom dostupnošću.
Povijest čokolade započinje tisućama godina unazad u središtu drevnih civilizacija Srednje Amerike, gdje je služila drugačijoj svrsi od one koju poznajemo danas. Maje i Asteci bile su prve civilizacije koje su počele koristiti kakao u znatnijoj mjeri, pretvarajući ga u piće poznato kao “xocolatl”. Ovo gorko i ljuto piće, pomiješano s vodom, začinima i papričicama, smatralo se simbolom snage i vitalnosti.
- Vladari poput Moctezume redovito su ga konzumirali, vjerujući da im pruža izdržljivost i fokus. Kakao nije služio samo kao hrana; bio je i oblik valute, a njegova vrijednost prelazila je granice okusa, utjelovljujući duhovni i društveni simbol.
Dolaskom španjolskih osvajača u Novi svijet 16. stoljeća, kakao je privukao pažnju europskog dvora. Hernán Cortés i njegovi drugovi prepoznali su njegovu vrijednost i odlučili predstaviti ga Europi. Međutim, izvorni gorak okus bio je neugodan Španjolcima, pa su modificirali recept dodavanjem šećera i cimeta.
Rezultat je bio glatkije i ugodnije piće koje je brzo postalo popularno među aristokracijom. Čokolada je prvi put uvedena u Europu oko 1500. godine u tekućem obliku i dugo je ostala dostupna samo najbogatijim slojevima društva. Tek dolazak industrijske revolucije omogućio je masovnu proizvodnju čokolade, što ju je učinilo dostupnom široj populaciji.
19. stoljeće donijelo je značajne promjene u proizvodnji čokolade. Švicarska je postala centar inovacija u ovom području. Godine 1828. razvijena je metoda ekstrakcije kakaovca, što je omogućilo efikasniju proizvodnju. Ključna prekretnica dogodila se 1875. godine kada je Daniel Peter, u suradnji s Henryjem Nestléom, razvio prvu mliječnu čokoladu koja je sadržavala mlijeko u prahu.
- Ovaj izum promijenio je čokoladu trajno, pretvarajući je iz napitka u čvrstu poslasticu. Tijekom kasnog 19. i ranog 20. stoljeća, tvrtke poput Cadburyja, Hersheya i Marsa revolucionirale su čokoladu, pretvarajući je u globalni fenomen.
Zahvaljujući njihovim naporima, ova nekad ekskluzivna poslastica postala je dostupna širokim masama u različitim oblicima, od pločica do pralina i pića. Danas čokolada nastavlja zadivljavati ljude širom svijeta svojim bogatim okusom i kulturnim značajem.
