Ekatarina Velika (EKV) predstavljala je jednu od najznačajnijih grupa na glazbenoj sceni bivše Jugoslavije, ali su sudbine članova benda, nažalost, obilježile njihov umjetnički doprinos tamnom senkom. Osnovani 1982. godine, tijekom deset godina postojanja, ostavili su snažan utjecaj na alternativnu muziku u regionu, postavši simbol jednog glazbenog pravca i epohe.
- Njihove pjesme, prožete dubokim emocijama i tamnim tonovima, i dalje dopiru do mlađih generacija, unatoč tragičnim sudbinama većine članova benda. Milan Mladenović, ključna figura EKV-a, ostao je zapamćen kao središnja snaga njihova stvaralaštva. Na kraju svoje glazbene karijere, nakon niza uspjeha sa bendom, Milan se posvetio projektu “Angel’s Breath” u suradnji s Mitrom Subotićem Subom, a ta ih je suradnja odvela u Brazil.
Projekt “Angel’s Breath” predstavljao je posljednje poglavlje u glazbenom radu Milana Mladenovića, koji se suočio s ozbiljnim zdravstvenim problemima nedugo nakon povratka u Jugoslaviju. Umro je 5. studenog 1994. godine od raka pankreasa, iako su tada kružile glasine da je bio zaražen AIDS-om. Njegova smrt simbolično je označila kraj Ekatarine Velike, a mnogi smatraju da je to također označilo početak tragične sudbine preostalih članova benda.
- Bojan Pečar, basista grupe EKV sve do 1989. godine, preminuo je 1998. u Londonu, srčani udar naveden je kao službeni uzrok smrti. Ipak, postoje sumnje da je njegov prerano odlazak iz života možda bio rezultat predoziranja. Ovaj tragični događaj dodatno je osvijetlio mračnu sudbinu članova benda. Margita Stefanović, poznata kao Magi, bila je ključna figura u grupi i talentovana pijanistkinja čiji su doprinos oblikovali zvuk EKV-a. Nažalost, ni njen život nije izbjegao tragičan završetak.
Nakon što je Milan preminuo, Margita Stefanović nije uspjela pronaći način da se nosi s gubitkom, što ju je dovelo do teške depresije i ovisnosti o drogama. Pritisak teških okolnosti bio je prevelik za njenu krhku umjetničku dušu, a posljednje godine svog života provela se u siromaštvu.
- Umrla je 2002. godine, u dobi od samo 43 godine, bez doma. Također, Ivan Vdović, bubnjar i jedan od osnivača prvobitnog sastava “Katarina II”, kasnije poznatog kao Ekatarina Velika, suočavao se s vlastitom borbom protiv ovisnosti. Iako je bio poznat po svom jedinstvenom stilu sviranja bubnjeva, na kraju ga je ovisnost nadvladala. Postao je prvi službeno zabilježen pacijent s AIDS-om u Jugoslaviji, a umro je 1992. godine.
Žika Todorović, bubnjar grupe od 1987. do 1990. godine, prošao je kroz teške trenutke, ali je uspio da izbegne sudbinu koja je zadesila druge članove EKV-a. Njegova zahvalnost prema Milanu i ostatku benda bila je očigledna, s obzirom na to da su mu pomogli da se udalje od opasnosti povezanih s drogama.
- EKV je ostavio dubok trag na glazbenoj sceni, ali su životne priče njegovih članova bile obilježene tragičnim okolnostima koje su zasenile njihov umjetnički doprinos. Grupa se ustala kao prepoznatljiv simbol mračnih i emotivnih melodija koje su odražavale iskustva njezinih članova, a njihov utjecaj i dalje postoji, inspirirajući nove generacije svojom muzikom. O ALTERNATIVNOJ MUZIČKOJ SCENI U JUGOSLAVIJI Tijekom 1980-ih godina, alternativna glazbena scena Jugoslavije se razvijala u vrijeme kada su društvene i političke prilike bile izuzetno promenljive.
U tom ambijentu umjetnici su našli svoj izraz kroz razne žanrove, spajajući elemente rocka, punk glazbe, novog vala, pa čak i etno zvukova. Ova scena postala je platforma za inovativne stvaraoce koji su se odrekli komercijalnih okvira i tradicionalnih normi, stvarajući glazbu koja je često odražavala osjećaj nezadovoljstva i buntovništva. Grupa EKV značajno je uticala na alternativnu scenu, poznatu po svojim emotivnim i mračnim tekstovima, kao i po jedinstvenom zvuku.
- Njihova muzika nije služila samo za zabavu, već je postavljala pitanja o identitetu, društvenim normama i unutarnjim borbama. Mnogi su se prepoznali u njihovim pjesmama koje istražuju teme ljubavi, tuge i gubitka. Osim njih, i druge grupe poput “Partibrejkersa” i “Bajage i Instruktora” unele su se u svežinu u glazbenu scenu, kombinirajući razne utjecaje i stvarajući svoje specifične stilove. Tijekom tog vremena, novovalna muzika je također imala važno mjesto.
Grupa “Azra” postala je simbol otpora prema konformizmu kroz svoje energične nastupe i kritičke tekstove, dok su “Film” i “Šarlo Akrobata” unijeli element avanturizma i eksperimentiranja u pop glazbu. Ovi su umjetnici često koristili svoj glas kao sredstvo za kritiku društvenih i političkih pojava, pozivajući na promjene u sustavu. Tijekom druge polovice osamdesetih, sve veći broj mladih okupljao se na koncertima i glazbenim festivalima, formirajući zajednicu koja je pružala podršku alternativnoj kulturi.
- Klupska scena postajala je centar kreativnosti, omogućavajući umjetnicima da se slobodno izraze bez pritiska mainstream industrije. Ovi događaji često su bili intimni, stvarajući snažnu povezanost između izvođača i publike. Atmosfera je bila ispunjena energijom i entuzijazmom, a posjetitelji su dolazili ne samo da uživaju u muzici, već i da se povežu s drugim entuzijastima alternativne umjetnosti.
Nažalost, početkom devedesetih i krajem osamdesetih, scena je počela da se transformiše uslijed političkih tenzija i ratnih sukoba. Dok su neki umjetnici odlučili da se povuku iz glazbenog života ili odu u inozemstvo, drugi su se suočili s izazovima koje su novi uvjeti doneli. Ipak, muzika je ostala ključni dio otpora, a novi bendovi su se pojavili u pokušaju da održe duh alternativne scene.
- I pored svih izazova, utjecaj alternativne muzike iz Jugoslavije i dalje se osjeća. Mnogi od tih umjetnika postali su legende, a njihova djela inspirišu nove generacije muzičara. Danas se alternativna scena u regiji nastavlja razvijati, uz duboko poštovanje prema onima koji su je oblikovali. Njihova ostavština opstaje kroz glazbu koja neprestano postavlja pitanja, izaziva norme i povezuje ljude na način koji je istinski autentičan.
