Prirodna sklonost tijela je nakupljanje masnoće, što gubitak težine čini složenijim pothvatom. Iako postoje brojni načini za povećanje masnoće, učinkovite metode za njezino uklanjanje značajno su ograničene. Ova situacija stvara poteškoće u održavanju zdrave tjelesne težine, što često rezultira upornim osjećajem gladi, nezadovoljstva i depresije, što je istina koja se rijetko prepoznaje. “Priroda je naklonjena pretilosti, a imamo i dokaze da pretili često pokazuju veću vitalnost”, navodi prof.dr. Branimir Nestorović.
Spomenuo je da je nedavna studija pokazala da umjereno pretile osobe imaju stopu smrtnosti nakon veće operacije srca dvostruko veću od one kod mršavih pacijenata, jer “priroda sugerira da su niske razine masti korisne za termoregulaciju i postizanje idealne težine”. Jednostavno rješenje za ublažavanje štetnih učinaka pretilosti je ograničavanje potrošnje kalorija.
Usredotočite se na unos visokokvalitetnih kalorija, počevši s doručkom koji obiluje proteinima, voćem i povrćem. Pridržavanje strogih dijeta može biti vrlo teško. Svojim studentima često prepričavam priču iz knjige Vokija Kostića ‘Kako sam se jeo’, u kojoj on opisuje kako su mu liječnici zabranili da jede masnu hranu, zbog čega je danima stvarao turobne melodije za film ‘Ko to tamo peva’.
Nestorović pojašnjava: “Jednom prilikom je skrenuo s režima ishrane i uživao u janjećem butu popraćenom krumpirom, nakon čega je krenuo u izradu cijelog soundtracka za film. Navodi da se standardna dnevna prehrana obično sastoji samo od vode. ili nezaslađeni čaj nakon 18 sati. Nadalje, dvodnevni post, temeljen na pravoslavnoj tradiciji, podrazumijeva ograničavanje unosa kalorija na samo 500 kalorija u dva različita dana u tjednu.
S obzirom na to da je prosječnoj osobi dnevno potrebno oko 2000 kalorija za optimalno funkcioniranje, ova metoda posta sasvim je izvediva. Nestorović kaže da “zobena kaša i nekoliko komadića voća mogu biti od koristi u ta dva dana za otklanjanje gladi i sprječavanje prejedanja”, a ističe i da jednodnevni post može ojačati imunološki sustav. Istraživanja pokazuju da unos hrane potiče oslobađanje dopamina, koji igra ulogu u stvaranju osjećaja zadovoljstva. Međutim, osobe s pretilošću nailaze na poteškoće, jer obično konzumiraju veće količine hrane, što rezultira smanjenim otpuštanjem dopamina.
Kao rezultat toga, moraju unositi sve veće količine kako bi postigli istu razinu zadovoljstva.
Štoviše, dolazi do smanjenja lučenja leptina, koji se često naziva hormonom sitosti, što dovodi do nedovoljnog zadovoljstva nakon obroka i brzog povratka gladi. Dr. Nestorović preporuča konzumiranje cjelovitih žitarica nakon jela jer one pospješuju proizvodnju hormona irisina koji pomaže u regulaciji inzulina. On sažima: “Završavanje obroka cjelovitim žitaricama i čašom crnog vina nije štetno, s obzirom na to da su povišene razine inzulina ono što izaziva naš osjećaj gladi.”
