Prema riječima fr. David Sedlar, običaj je da božićna drvca stoje do kraja božićnog vremena, točnije do Krštenja Gospodinova. No, u hrvatskoj je tradiciji uobičajeno da se jaslice i božićno drvce čuvaju do Svijećnice 2. veljače. Jučer su brojni građani diljem Hrvatske već započeli s postupkom demontaže božićnih drvaca, a ostali će to učiniti danas.
Suprotno uvriježenom mišljenju, domaći su mediji objavili da uklanjanje svih božićnih ukrasa na blagdan Sveta tri kralja zapravo nije točno. Fr. David Sedlar, župnik i gvardijan župe sv. Antuna Padovanskog u Bjelovaru, objasnio je kada treba srušiti božićno drvce i zašto to danas čine mnogi Hrvati. Pojasnio je da božićno vrijeme traje i nakon današnjeg blagdana te završava u nedjelju nakon Sveta tri kralja.
Fr. Sedlar je ispričao kako je to nedjelja Krštenja Gospodnjeg, koja se ove godine događa 7. siječnja, a koja je ujedno i usklađena s pravoslavnim Božićem. U nastavku je opisao događaje oko rezanja božićnog drvca. Običaj je da se drvca ne uklanjaju do dolaska Sveta tri kralja, ali mogu stajati do završetka božićne sezone, koja traje do Krštenja Gospodinova. No, u hrvatskoj je tradiciji uobičajeno da i jaslice i božićno drvce ostanu do Svijećnice 2. veljače.
Koji je razlog žurbe s kojom mnogi pojedinci rastavljaju božićno drvce? Svećenik objašnjava da među pojedincima postoji strah od sudjelovanja u proslavi pravoslavnog Božića s drvcem, jer se brinu da će ih se doživjeti kao pravoslavce. Zanimljivo je da pravoslavna tradicija ne uključuje kićenje božićnog drvca; umjesto toga u svoje domove donose hrastovu granu. Ova razlika u praksi ukrašavanja nas izdvaja, dok mi kitimo božićno drvce, a oni se odlučuju za hrastovu granu. Fra Sedlar je dalje svoje prijedloge podijelio s članovima svoje župe. Predložio je strpljivo čekanje do završetka božićnog razdoblja, točnije do Krštenja Gospodinova 7. siječnja, odnosno, kako je u Hrvata običaj, do Svećnice. Naglasio je da ako božićno drvce doista počne odbacivati iglice, onda ga bez oklijevanja treba baciti.
