Moždani udar i dalje značajno pridonosi globalnoj smrtnosti, odnoseći živote približno 1,5 milijuna pojedinaca godišnje. U Srbiji je taj utjecaj posebno izražen, a godišnje oko 22.000 ljudi doživi posljedice moždanog udara. Od njih se samo 7000 može u potpunosti oporaviti i nastaviti svojim redovnim aktivnostima. Tragično, preostali pacijenti ili izgube život od moždanog udara ili pretrpe niz oštećenja, od umjerenih do teških invaliditeta.
Implementacija specifičnih rutina može umanjiti ove zabrinjavajuće brojke za nevjerojatnih 80 posto. Kako bi se smanjila vjerojatnost moždanog udara, ključno je pridržavati se smjernica koje su dali stručnjaci u ovom području, poput cijenjenih medicinskih stručnjaka povezanih s Stroke Centerom na Kalifornijskom sveučilištu u San Franciscu. Njihovi vrijedni savjeti uključuju suzdržavanje od određenih ponašanja i prihvaćanje sljedećih navika:
Prema dr. Arturu Vangu, direktoru endovaskularne neurokirurgije na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Tulane, vođenje sjedilačkog načina života je faktor rizika za moždani udar koji se može promijeniti. Kako bi se smanjio ovaj rizik, ključno je ograničiti vrijeme provedeno u sjedećem ili zavaljenom položaju i dati prioritet tjelesnoj aktivnosti i kretanju. Dr.Vang naglašava kako je znanstveno dokazano da redovita tjelesna aktivnost učinkovito sprječava nakupljanje plaka u arterijama. Da biste to postigli, preporuča se najmanje 30 minuta umjerene tjelovježbe u pet odvojenih prilika tijekom tjedna. To može uključivati razne aktivnosti kao što su hodanje, trčanje, vožnja bicikla, vrtlarenje ili sudjelovanje u grupnom treningu. Mogućnosti su brojne, a sve pružaju jednaku korist.
Dr. Anthony Kim, vaskularni neurolog, naglašava da isti životni stilovi koje preporučujemo za održavanje cjelokupnog zdravlja također igraju ključnu ulogu u smanjenju rizika od srčanih bolesti i moždanog udara. Među tim praksama krvni se tlak ističe kao najznačajniji čimbenik. Prema Kimu, kada bi se visoki krvni tlak u potpunosti eliminirao iz stanovništva SAD-a, pojava moždanih udara smanjila bi se za nevjerojatnih 60%. Često nazivana tihim ubojicom, neliječena hipertenzija predstavlja veliki rizik za moždani udar, jer pacijenti često nisu svjesni njezine prisutnosti. Stoga postaje neophodno temeljito procijeniti, pratiti i pružiti liječenje osobama pogođenim ovim stanjem.
Rutinski pregledi igraju ključnu ulogu u otkrivanju zdravstvenih problema poput visokog krvnog tlaka ili razine kolesterola, navodi dr. Wang. Bez odgovarajućeg testiranja ili pregleda tijekom ovih pregleda, pacijenti ostaju nesvjesni svojih potencijalnih rizika. Među štetnim navikama koje negativno utječu na zdravlje ističe se pušenje. Nalazi istraživanja Kim i Wang naglašavaju važnost izbjegavanja pušenja, jer ono znatno povećava vjerojatnost moždanog udara ili srčanih bolesti. Dugoročni učinci pušenja uključuju postupno sužavanje krvnih žila, što može dovesti do začepljenja i otežati dotok krvi u mozak, što u konačnici rezultira moždanim udarom.
Uključivanje alkohola u dnevnu rutinu: Dr. Kim je identificirala vezu između prekomjerne konzumacije alkohola i povećanog rizika od srčanih bolesti i moždanog udara. Kako bi riješili ovu zabrinutost, Centri za kontrolu i prevenciju bolesti dali su smjernice koje preporučuju da žene ograniče konzumaciju alkohola na najviše jedno piće dnevno, dok se muškarci ne bi trebali ograničiti na najviše dva pića dnevno.
Održavanje uravnotežene prehrane ključno je za smanjenje rizika od moždanog udara, prema Vang. To uključuje prakticiranje umjerenosti pri konzumiranju hrane s visokim udjelom zasićenih masti, šećera i soli. Zanemarivanje vlastite dobrobiti i zanemarivanje osobnog zdravlja može dovesti do nezdravih prehrambenih navika. Dok se neki problemi mogu sami riješiti tijekom vremena, drugi zahtijevaju intervenciju. Osobe koje su već imale moždani udar posebno su ranjive jer njihovi simptomi mogu biti skriveni i bezbolni. Stoga je bitno znati prepoznati znakove “tihog” moždanog udara. Evo nekih pokazatelja na koje treba obratiti pozornost: utrnulost lica, poteškoće s podizanjem predmeta zbog utrnulosti ruke, nejasan govor ili nemogućnost govora, promjene osjeta u ruci ili nozi, nedostatak svijesti o tijelu i poteškoće u koordinaciji pokreta. Ako se pojavi bilo koji od ovih simptoma, ključno je odmah potražiti liječničku pomoć.
