Projekt Croatia Infiltration provodi skupina istraživača podzemlja u Hrvatskoj. Njihova misija uključuje istraživanje i dokumentiranje zapuštenih, zapuštenih i teško dostupnih mjesta i građevina. Ova je inicijativa usklađena s Urbekom, globalnim pokretom posvećenim urbanom istraživanju ograničenih područja. Prije više od 14 godina Mihovil Pirnat pokrenuo je projekt dijeljenja fotografija napuštene arhitekture na kojemu su na kraju surađivali Josip Kovač Levantin, Matija Pucak i Vjekoslav Palinić.
Dobivši priznanje od šire publike, privukli su pozornost objavljivanjem sažetih dokumentarnih filmova koji prikazuju različite objekte u stranim zemljama poput Ukrajine, Italije, Mađarske, Bosne i Hercegovine, Portugala i Japana. Osim toga, njihova nedavna objava drugog dijela serije “Infiltracija” bavi se njihovim istraživanjem napuštenog radarskog objekta na vrhu hrvatske planine Plješevice. Mihovil dao je pojašnjenje vezano uz građevinu koja se nalazi na planini Plješevici kod Korenice. Tijekom cijele godine nebrojeni pojedinci i turisti prolaze ovom planinom nesvjesni njezine skrivene tajne: Željave, jedne od najvećih europskih podzemnih zračnih luka, koju smo imali prilike istražiti.
Postoji zadivljujući element u napuštenom radarskom objektu smještenom na vrhu planine. Izvan vidljivih radarskih pozicija na površini, nalazi se skrivena i intrigantna komponenta koja je sigurno smještena u dubinama planine, zaštićena i od znatiželjnih promatrača i od potencijalnih vojnih napada. Posvećeni tim dodijeljen ovom projektu marljivo je proveo detaljna mjerenja podzemne strukture, s krajnjim ciljem stvaranja trodimenzionalnog prikaza. Ova ekskluzivna vizualizacija dostupna je gledateljima kroz epizodu prikazanu isključivo na njihovom YouTube kanalu.
Objekt sagrađen na komunikacijskoj mreži bivše JNA, objašnjava Josip, bio je čvrsto povezan s Mediteranskim igrama u Splitu 1979. godine, što daje uvid u njegovu namjenu i povezanost s vojnom infrastrukturom. Ambiciozan pothvat izgradnje podzemne zračne luke započeo je 1958. godine i trajao desetljeće. Ovaj monumentalni pothvat imao je cijenu od 8 milijardi dolara u to doba. Kako bi se zaštitili prostori, uspostavljena su četiri ulaza, svaki od kojih je bio ojačan kolosalnim vratima izrađenim od armiranog betona. Od ovih ulaza protezale su se uzletno-sletne staze, smještene na ogromnom prostoru dužine 15 i širine pet kilometara, usmjerene prema Bihaću.
Prema pisanju “Jutarnjeg lista”, zračna luka Željava je nakon dovršetka imala kapacitet za smještaj 2500 osoba. Zračna luka se sastojala od posebnih područja namijenjenih za prihvat i održavanje zrakoplova, zapovjedne operacije, kao i prostorija namijenjenih pilotima, mehaničarima i drugom osoblju. Željava, izgrađena u doba hladnoratovske tjeskobe, posjedovala je otpornost da podnese razornu snagu nuklearne eksplozije. Na vrhu ove strukture nalazio se radarski sustav sa izvanrednim vidnim poljem u rasponu od 1000 kilometara. Kako bi se zaštitila Željava, oko i na planini strateški je postavljena mreža sustava protuzračne obrane. U svom zenitu, oko 60 zrakoplova MiG-21, uključujući i naprednije modele koji su pripadali JNA u tom razdoblju, bilo je koncentrirano unutar granica Željave.
Uz Željavu se povezivalo nekoliko teorija zavjere. Jedna teorija je sugerirala da je korišten za istraživanje i razvoj nuklearnog oružja. Druga teorija tvrdila je da su jugoslavenske vlasti i JNA bile uključene u svemirski program. Među najneobičnijim teorijama zavjere je tvrdnja da je JNA u Željavi sakrila NLO koji se srušio na nepoznatom mjestu u Bosni. Nadalje, neki čak sugeriraju da su ostaci izvanzemaljskih bića skriveni unutar njegovih granica. Slično sudbini nacije koja ju je gradila, Željava je dočekala propast bez ikakvog smisla za slavu. U jeku raspada Jugoslavije i građanskog rata koji je uslijedio, ova zračna luka služila je svoju borbenu funkciju tek djelić godine. U procesu povlačenja iz BiH, JNA ga je strateški uništila eksplozivom. Nekoć najveća europska podzemna baza sada se sastoji samo od zaraslih ulaza u tunele i pista, prekrivenih travom i korovom.
