U posljednje vrijeme grijanje je od početka studenog poskupjelo za 8 posto. To je dovelo do upita o ekonomski najisplativijoj opciji grijanja. Na temelju prosječne stambene površine od 60 četvornih metara vidljivo je da je grijanje na drva najisplativiji izbor. Agencija za energetiku je izračunala da je stambenom prostoru površine 60 četvornih metara potrebno oko 9000 kilovatsati (kWh) energije za održavanje temperature od 20 Celzijevih stupnjeva 16 sati dnevno, u razdoblju od 180 dana tijekom sezone grijanja. Ova potrošnja energije je ekvivalentna prosječnoj potrošnji od 150 kWh/m2 za zimske mjesece. Na osnovu ove procene i sadašnje cene kilovat-sata od 14,29 dinara, ukupni trošak za grejanje na struju tokom cele grejne sezone iznosio bi 128.610 dinara, odnosno 21.435 dinara mesečno za domaćinstva.
Ova godina se pokazala korisnijom od prethodne. Broj domaćinstava u našoj zemlji koja se za grijanje domova oslanjaju na ogrjev premašuje 700.000. Cijena ogrjevnog drva od prošle jeseni doživjela je značajan pad. Nekada je kubni metar ogrevnog drveta koštao 12.000 dinara, a sada se u predsezoni može naći za 6.000 dinara. Dok cijena cijepanih i pakiranih drva u Beogradu ostaje 12.000 dinara. Procjenjuje se da je za zagrijavanje prostorije od 60 četvornih metara tijekom jedne sezone grijanja potrebno prosječno šest metara drva. To bi iznosilo minimalno 36.000 dinara ili 6.000 dinara mesečno. Treba napomenuti da u cijenu nisu uključeni troškovi prijevoza i usluge rezanja. Unatoč tome, trošak grijanja na ogrjev i dalje je tri puta jeftiniji od korištenja električne energije.
S druge strane, u Srbiji se oko 110.000 kućanstava oslanja na pelete kao glavni izvor grijanja. Da pojasnimo, svaka od ovih obitelji obično treba otprilike dvije i pol tone peleta za šest mjeseci grijanja. Zbog toga će potrošači najvjerojatnije morati izdvojiti najmanje 64.000 dinara za ovu vrstu goriva, s obzirom na to da je njegova sadašnja tržišna cijena između 32.000 i 37.000 dinara po toni. To je mjesečni trošak od oko 10.600 dinara. Nakon procjene proračuna, zaključeno je da se stan od 60 četvornih metara može dovoljno grijati pola godine s minimalno tri tone ugljena. Troškovi grejanja za ovaj period kreću se od 15.000 do 30.000 dinara. Domaćinstvima koja se tokom zime kao primarnim grijanjem odluče na ugalj preporučuje se izdvajanje minimalno 30.000 dinara za ogrjev.
Dizalice topline su svestrani alat koji se može koristiti i za hlađenje i za grijanje zgrada. Proces prijenosa topline je olakšan pomoću kompresora i rashladnog sredstva, koji prenose toplinsku energiju s jednog mjesta na drugo. U usporedbi sa standardnim sustavima grijanja i hlađenja, dizalice topline mogu biti energetski učinkovitije jer same ne proizvode toplinu, već je prenose između lokacija. Postoji nekoliko vrsta dizalica topline, uključujući toplinske pumpe zrak-izvor, zemlja-izvor i toplinske pumpe voda-izvor. Toplinske pumpe zrak-izvor se najčešće koriste, gdje se toplina izvlači iz vanjskog zraka i dovodi u zatvorene prostore. Geotermalne toplinske pumpe ili toplinske pumpe s izvorom topline koriste stalnu temperaturu zemlje za reguliranje temperature zgrade. Dizalice topline s izvorom vode iskorištavaju vodu kao izvor ili ponor topline i mogu biti osobito korisne za zgrade smještene u blizini vodenih tijela.
Ekonomista Aleksandar Stevanović u razgovoru za Kurir komentira da se tržište ove godine normaliziralo, za razliku od prethodne sezone. Prema Stevanovićevim riječima, centralno grijanje je najučinkovitiji način održavanja topline prostora, iako nije najisplativiji. Uspoređujući rad spaljivanja, transporta i razgradnje krutih goriva, centralno grijanje je očiti pobjednik. Kruta goriva, poput peleta, dolaze na drugo mjesto, s gotovo pedeset posto nižim troškovima kada se uzme u obzir inflacija. Grijanje na struju može biti ekonomično ako se naplaćuje u satima izvan najvećeg opterećenja i ako je unutar proračunskih ograničenja. Međutim, može dovesti do prekomjernih izdataka ako se njime ne upravlja na odgovarajući način. Upotreba dizalica topline naširoko se reklamira kao nadolazeći odgovor na osobne potrebe grijanja. Međutim, njihov veliki početni trošak značajan je nedostatak. Nasuprot tome, i gorivo i loživo ulje znatno su skuplji od drugih alternativa, a plin također predstavlja odgovarajuću zamjenu. Osim toga, usprkos nedavnom sukobu i pratećim fluktuacijama cijena, tržište krutih goriva ostalo je dosljedno, uz samo manje promjene u troškovima, posebno za one koji su ih nabavili ove godine.
