Milivoj Pejin, umirovljenik koji živi u Novom Sadu, privukao je pozornost srpske javnosti svojom neobičnom kućom. Kuća je u cijelosti izgrađena od trske, živog vapna, slame i blata, s izuzetkom nekoliko željeznih i cementnih elemenata u temeljima koje je Pejin morao postaviti. Ono što je jedinstveno kod ove kuće je to što ne zahtijeva grijanje tijekom hladnog vremena, niti je treba krečiti, kaže Pejin.
Na prvi pogled, stanovanje Milivoja Pejina, umirovljenika s prebivalištem u Novom Sadu, čini se kao običan stambeni objekt. Usprkos tome, kuća je izgrađena isključivo od održivih i energetski učinkovitih materijala, s iznimkom temelja i stupova, koji su zakonski dužni ojačati betonom. Prema riječima Milivoja, umirovljenika koji u stanu živi više od deset godina, najpovoljnija karakteristika stana su štedljivi zidovi koji su izrađeni od kompresirane slame. Zidovi se sastoje od blizu 500 ovih jedinica, a svaki blok ima cenu od samo 50 dinara. Čak i kada temperatura padne na nula stupnjeva, ovaj određeni entitet ostaje nepromijenjen i potpuno nepromijenjen. Osim toga, nikada ne postoji prisutnost bijele nijanse ili nijanse koju proizvodi.
Živeći u Novom Sadu, jedan umirovljenik bavio se i uzgojem pšenice tijekom izgradnje kuće. Kao rezultat, proizveden je višak slame, što je dovelo do smanjenja ukupnih troškova izgradnje. Unatoč tome što vanjske temperature padaju i do -5 do -6 stupnjeva Celzijusa, unutrašnjost kuće ostaje ugodno topla na oko 11 do 12 stupnjeva bez ikakvog grijanja. Značajno je da je temperatura u podrumu još viša. Međutim, korištenje bojlera, štednjaka i televizije u domu stvara dodatnu toplinu, podižući unutarnju temperaturu na ugodnu razinu. Milivoje, vlasnik kuće, otkrio nam je da on ne kreči, već mrlje sa zidova uklanja brusnim papirom, što traje manje od minute. Nadalje, troškovi povezani s grijanjem kuće iznimno su niski.
Prema Pejinu, unutarnji zidovi bili su prekriveni živim vapnom i mehanički pomiješani s balama slame. Ovaj je proces omogućio vapnu da prodre u bale do dubine od 6 centimetara, pretvarajući ga u tvar tvrdu poput bilo kojeg kamena, otpornu čak ni na snagu čekića. Čak se i zabijanje čavala u ovu tvar smatralo nemogućim. Stručnjaci su znanstvenim istraživanjima utvrdili da korištenje blokova slame u kombinaciji s blatom i vapnom ne privlači glodavce i insekte te nije podložan požaru. Vojvođanska polja posjeduju obilje vrhunskih izolacijskih elemenata poput slame i žute ilovače. Naši su preci dugo vremena koristili ove materijale za gradnju. Međutim, kako je vrijeme odmicalo, prešli smo na manje učinkovite, današnje tvari.
Odsjek za tehničke znanosti u Novom Sadu, pod vodstvom prof. dr Slobodana Krnjetina, priprema se za skoru reviziju. Dr. Krnjetin smatra da će središnji fokus ove revizije biti revizija tradicionalnih materijala koji pružaju ekološke i zdravstvene prednosti. Napredak slamnatog pokreta kod nas koče ne samo predrasude javnosti, već i ograničeno znanje projektanata i izvođača radova u izgradnji ovakvih kuća. Štoviše, nedostatak utvrđenih standarda za ovaj oblik gradnje, poput onih u Francuskoj ili Novom Zelandu, povećava izazov unaprjeđenja ovog alternativnog stambenog pokreta.
Milivoje je dokumentirao ovaj patent desetljeće nakon događaja. Revolucionarni patent stvorio je starija osoba koja ima potencijal za očuvanje energije i proizvodnju tople vode. Poznata kao “Electric Heater Conductor 3.6”, ova inovativna tehnologija može zagrijati životni prostor koji je ekvivalentan jednoipolsobnom stanu, površine 50 četvornih metara. Zanimljivo je da ovaj uređaj ima maksimalnu potrošnju energije od samo 22 kilovata tijekom 24 sata, što ga čini nevjerojatno učinkovitim i isplativim.