Velika tragedija koja se nadvila nad našom zemljom, dovela je mnoge političare ali i psihologe do pitanja u kakvom sistemu to mi živimo i odakle je potrebno započeti sa promjenama. Ekaterina Murašova, dječja psihologinja porijeklom iz Sankt Peterburga, provela je jedan eksperiment nad adolescentima i došla je do zastrašujućih rezultata. Njen je cilj bio procijeniti učinke dugotrajne isključenosti tinejdžera s digitalnih uređaja. To je postigla tako što je u eksperiment uključila 68 adolescenata u dobi od 12 do 18 godina koji su se odrekli svojih mobitela, računala, televizora, tableta i video igrica.
Tokom određenog osmosatnog razdoblja bilo im je dopušteno sudjelovati u raznim aktivnostima poput pisanja, crtanja, čitanja, pjevanja, šetnji i bavljenja sličnim aktivnostima. Psihologinja je imala za cilj pokazati svoju hipotezu da se suvremeni tinejdžeri bore za uključivanje u introspekciju i samousmjerenu aktivnost. Prema smjernicama za eksperiment, psiholog ih je upozorio da prekinu eksperiment ako dožive pretjeranu nelagodu, uznemirenost ili tjeskobu. Sudionicima je također savjetovano da dokumentiraju razloge i trajanje svih prekida.
Eksperiment proveden prije desetak godina dao je zapanjujuće rezultate, posebno s obzirom na ograničene tehnološke resurse dostupne u to vrijeme. Od 68 sudionika uspjelo ga je završiti samo troje, među kojima su bila jedna tinejdžerica i dva dječaka. Djevojka je provela osam sati bilježeći svoje emocije u dnevnik. Jedan od dječaka posvetio je vrijeme izradi makete jedrenjaka, uzimajući pauze samo za ručak i šetnju pasa. Drugi je dječak organizirao svoje zbirke knjiga i brinuo se za uređivanje vrta. Zanimljivo je da niti jedno od njih nije doživjelo negativne emocije ili čudne misli tijekom eksperimenta.
Od ostatka sudionika eksperimenta, tri su osobe otkrile da su imale suicidalne ideje, dok ih je pet doživjelo napade panike. Simptomi, u rasponu od mučnine do bolova u trbuhu, primijećeni su kod 27 tinejdžera, a gotovo svi su izvijestili o osjećaju straha i tjeskobe. Unatoč pokušajima da zaspu, svaka se osoba uzalud borila riješiti se neprestanih, nametljivih i negativnih misli.
Nakon završetka eksperimenta, četrnaest tinejdžera požurilo je provjeriti svoje račune na društvenim mrežama, dok se dvadesetero obratilo svojim prijateljima. Troje je kontaktiralo roditelje, a pet je posjetilo svoje prijatelje. Za ostalo, TV ili računalne igrice pokazale su se primamljivima, te su odmah nakon toga utonuli u virtuelni svijet. S obzirom da su rezultati eksperimenta već tada bili izuzetno šokantni, u današnje vrijeme možemo procjeniti da je situacija barem tri puta gora i postavlja se pitanje da li je digitalizacija imala preveliki utjecaj na mlađe naraštaje?
