Glavobolja je jedan od najčešćih zdravstvenih problema s kojim se gotovo svatko susreće barem jednom u životu. Iako je često uzrok banalan, poput dehidracije ili umora, ponekad glavobolja može biti znak ozbiljnijeg stanja, kao što je moždani udar.
- Kada osjećate bol u glavi, teško je odmah znati je li to nešto bezazleno ili upozorenje na nešto ozbiljnije. Ipak, stručnjaci tvrde da većina glavobolja nije opasna – oko 95 posto njih smatra se benignim, odnosno nesmrtonosnim.
Međutim, to ne znači da one ne mogu utjecati na kvalitetu života. Kada netko pati od glavobolje, njegovo funkcioniranje je često narušeno, što može utjecati na svakodnevne aktivnosti.
Neurolog dr. Aleksandar Pantović objašnjava da se rijetko događa da glavobolja bude znak moždanog udara, ali kada se radi o hemoragijskom moždanom udaru, koji je uzrokovan proširenjem krvnih žila i nedostatkom prokrvljenosti, jaka glavobolja može biti jedan od simptoma. Zbog toga je važno obratiti pažnju na manifestaciju glavobolje i razumjeti kada je potrebno tražiti medicinsku pomoć.
Dehidracija je jedan od čestih uzroka glavobolje, posebice tijekom ljeta kada ljudi gube više tekućine zbog visokih temperatura. Čak i mali gubitak vode može negativno utjecati na organizam, osobito kod djece, starijih osoba i ljudi s kroničnim bolestima. Simptomi dehidracije uključuju žeđ, umor, vrtoglavicu, suhu kožu i tamnu mokraću, dok u težim slučajevima može doći do zbunjenosti, ubrzanog rada srca i čak smrti.
Važno je znati da kava, alkohol i sokovi ne mogu zamijeniti vodu, već često povećavaju gubitak tekućine. Preporučena dnevna količina vode za odraslu osobu iznosi oko dvije litre, ali ova količina može biti veća ako se provodi vrijeme na suncu, obavlja fizička aktivnost ili konzumira slana hrana.
- Djeca su posebno ranjiva jer brže gube vodu i teže prepoznaju znakove dehidracije. Tijekom ljeta ključno je prilagoditi svoje navike kako bi se izbjegli dodatni stresovi za tijelo.
Preporučuje se izbjegavanje boravka vani u najtoplijem dijelu dana, nošenje lagane i svijetle odjeće te konzumacija voća i povrća bogatog vodom, poput lubenice, krastavaca i rajčice. Ljetna prehrana treba biti lagana, svježa i raznovrsna, s naglaskom na voće, povrće, cjelovite žitarice i ribu. Tijelo tako dobiva potrebne hranjive tvari bez preopterećenja.
Međutim, promjene u atmosferskom tlaku i vlazi mogu uzrokovati dodatne tegobe, poput glavobolje, umora i pospanosti. Visoka vlažnost zraka također smanjuje učinkovitost hlađenja tijela putem znojenja, što otežava podnošenje vrućina. Ljetni uvjeti mogu utjecati i na kvalitetu sna.
- Mnogi ljudi tijekom ljeta izvještavaju o problemima s neispavanjem, isprekidanom snom i jutarnjim umorom. Toplina usporava probavu i mijenja prirodni ritam tjelesnih aktivnosti.
Kada je vrijeme vruće, tijelo usmjerava veću količinu krvi prema koži kako bi se ohladilo, a manje prema probavnom sustavu. To rezultira sporijim radom želuca, što smanjuje osjećaj gladi. Iako je smanjena glad po vrućem vremenu normalna, preskakanje obroka može dovesti do pada energije, glavobolje i vrtoglavice, a kod osjetljivijih osoba čak i do pada šećera u krvi.
Smanjena konzumacija proteina i zdravih masnoća tijekom ljeta također može utjecati na imunitet i cjelokupno stanje organizma. Intenzivno sunčevo svjetlo, osobito u najtoplijem dijelu dana, također može uzrokovati glavobolje. Oni koji provode puno vremena vani bez šešira često opisuju pulsirajuću bol u sljepoočnicama ili stražnjem dijelu glave.
Sunčevo svjetlo može izazvati bolove u očima, hormonalne promjene i širenje krvnih žila, što je sve povezano s glavoboljama. Stručnjaci preporučuju pažljivo planiranje aktivnosti i prilagodbu intenziteta fizičkog napora kako bi se izbjegli toplinski udar, dehidracija i umor.
- Ključno je birati odgovarajuće vrijeme za vježbanje i paziti na znakove preopterećenja organizma. Ovakve mjere ne samo da pomažu u očuvanju zdravlja, već i smanjuju rizik od nepotrebnih tegoba tijekom vrućih ljetnih dana.
