Nakon opsežnih istraživanja pokazalo se da je spektar malignih hematoloških bolesti širok. Iako je još uvijek u tijeku, klasifikacija ovih bolesti postaje sve složenija. S vremenom, broj pojedinačnih entiteta unutar ove klasifikacije nastavlja rasti. Prema riječima dr. Predraga Đurđevića, preporuča se obavljanje krvnih pretraga jednom godišnje ili dva puta godišnje. No, žalosno je što značajan broj pojedinaca ove preventivne preglede ne smatra važnima. Krvna slika ima sposobnost identificiranja niza abnormalnosti u tijelu i može biti pokazatelj za dodatne analize.
Prema riječima dr. Đurđevića, uobičajeno je da se krvnim pretragama utvrdi je li prehlada uzrokovana virusnom ili bakterijskom infekcijom. Međutim, to ne bi trebao biti jedini faktor koji treba uzeti u obzir. Ispunjavanje krvne slike može se obaviti kao redoviti postupak, čak i ako osoba ne pokazuje simptome. Preporučljivo je podvrgnuti se ovom testu jednom ili dva puta godišnje, posebno za one koji su dobrog zdravlja. Naprotiv, ako se uoče bilo kakve nepravilnosti u parametrima krvne slike, naš tim hematologa mogao bi ukazati drugim medicinskim stručnjacima da u pozadini možda postoje poremećaji koji zahtijevaju pozornost i liječenje. Liječnik ističe važnost ove pretrage.
Koje specifične krvne pretrage ukazuju na teža medicinska stanja? Profesor Đurđević pojašnjava da je hematologija, grana interne medicine, usmjerena na dijagnosticiranje i liječenje malignih i nemalignih bolesti. Hematologija se bavi ispitivanjem i liječenjem različitih vrsta anemija pri čemu je najvažniji parametar koncentracija hemoglobina u perifernoj krvi. Također se ispituju poremećaji zgrušavanja krvi iz krvne slike, a jedan od parametara koji se prate su trombociti. Leukociti i leukocitarna formula važni su pokazatelji u krvnoj slici jer mogu otkriti prisutnost određenih poremećaja.
Zabilježen je porast slučajeva malignih hematoloških bolesti. Učestalost malignih hematoloških bolesti u globalu je u porastu, a Srbija bilježi neuobičajeno visok porast. Višestruki čimbenici pridonijeli su ovom rastu, a svaki je odigrao različitu ulogu u porastu broja pacijenata. Maligne hematološke bolesti javljaju se u nekoliko oblika, uključujući različite vrste leukemija. Neki slučajevi leukemije su kronični i mogu trajati do 10, 15 ili čak 20 godina.
Trajanje akutnih leukemija je relativno kratko, sa simptomima koji se manifestiraju tijekom nekoliko dana do nekoliko tjedana. Dodatno, postoji velika kohorta limfoma, uključujući Hodgkinov limfom, razne podtipove ne-Hodgkinovog limfoma, multipli mijelom i nekoliko drugih rijetkih malignih poremećaja. Raspon ovih zloćudnih hematoloških oboljenja je opsežan, a kako istraživanja klasifikacije napreduju, broj zasebnih entiteta se povećava, što ovaj problem čini složenijim za rješavanje u praksi. Ipak, kako napominje prof. dr. Predrag Đurđević, to je problem s kojim se treba suočiti i prihvatiti ga.